hrvatski

Pravosudni sustavi i pristup pravdi – pogledi iznutra

U ovom radu prikazujemo rezultate istraživanja koje je 2018. godine provedeno metodom online ankete na prigodnim uzorcima pravničkih profesija u Hrvatskoj (N=393) i Srbiji (N=716). Analiziramo stavove pravnika o utjecaju ekonomskog (operacionaliziranog preko razina materijalnog statusa) i socijalnog kapitala (operacionaliziranog preko razina veza i poznanstava) na mogućnost građana da ostvare svoja prava ili interese u pravosudnim sustavima. Pravnici smatraju da razina ekonomskog i socijalnog kapitala koju posjeduje neki pojedinac bitno utječe na njegovu šansu da ostvari svoja prava i interese u našim pravosudnim sustavima. Uz to, regresijske analize pokazuju povezanost između ovih stavova s jedne i povjerenja u institucije i zadovoljstva stanjem i radom pravosuđa s druge strane. Grubo govoreći, niže povjerenje i niži stupanj zadovoljstva imaju oni ispitanici koji smatraju da nizak ekonomski i socijalni kapital bitno umanjuju, a da visok ekonomski i socijalni kapital bitno uvećavaju šanse da pojedinac ostvari svoja prava ili interese. Budući da anketirani pravnici iskazuju nisko povjerenje u institucije i nemalo nezadovoljstvo radom pravosuđa, smatramo da je na djelu svojevrsna unutarnja kriza legitimiteta sustava. Sukladno dobivenim podacima, smatramo da je jedna dimenzija te krize povezana s problematikom pravednosti naših pravosudnih sustava. Naime, sukladno dobivenim rezultatima čini se da ovi sustavi ne ispunjavaju ona očekivanja i funkcije na kojima počiva demokratska vladavina prava – da svi građani imaju jednak pristup pravu i da zakoni i njihova primjena vrijede jednako za sve. Mi ove nalaze tumačimo u kontekstu „ekscesne“ postsocijalističke transformacije u kojoj diskursi i prakse političkih i društvenih elita nisu omogućili uspostavu demokratske vladavine prava i izgradnju institucionaliziranih praksi koje bi osiguravale socijalnu pravdu i adekvatan ekonomski i društveni razvoj prema standardima razvijenih demokratskih Zapadnih društava, kakvim naša društva makar na formalnoj razini teže postati.

pravosuđe, socijalna pravda, povjerenje u institucije, demokratska vladavina prava, postsocijalistička transformacija

nije evidentirano