Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 996788

Postavka o društvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske


Petrić, Mirko; Zdravković, Željka; Tomić-Koludrović, Inga
Postavka o društvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske // VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti - Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2019. str. 50-51 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 996788 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Postavka o društvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske
(The precept of social cohesion in cultural policies, on the example of Croatia)

Autori
Petrić, Mirko ; Zdravković, Željka ; Tomić-Koludrović, Inga

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti - Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2019, 50-51

ISBN
978-953-8070-13-6

Skup
VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti

Mjesto i datum
Zagreb, 11-12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Hrvatska, kulturna politika, kreativne industrije, kreativna ekonomija, društvena kohezija
(Croatia, cultural policy, creative industries, creative economy, social cohesion)

Sažetak
Unatoč dugoj tradiciji u sociološkoj znanosti te brojnim preispitivanjima koja je doživio u njezinoj novijoj povijesti, u području kulturne politike pojam „društvene kohezije“ nema široko prihvaćeno i „dionicima“ jasno značenje, kakvo bi u tom području trebalo očekivati. Ovo je osobito primjetno u onom dijelu javnih politika koje pristupaju kulturi kao pretežno „ekonomskoj temi“, kojima je središnji trop tzv. „kreativna ekonomija“ i koje su od sredine 1990-ih do danas postale „globalnom ortodoksijom“ (Schlesinger, 2016). Potreba „izoštravanja leća“ pod kojima se promatraju postavke koje se tiču „kulture, povezanosti i društvene kohezije“ (Baeker, 2002) konstatirana je već na početku pohoda „kreativnih industrija“ i „kreativne ekonomije“, no do današnjih dana izostaje u dokumentima koji se tiču kulturnih politika. To vrijedi i za dokumente Europske unije, uključujući i onaj ciljano posvećen „proučavanju ekonomije kulture u Europi“ (KEA 2006). U priopćenju se pokazuje da je postavka o „društvenoj koheziji“ koju bi trebale stvoriti kulturne djelatnosti usmjerene prvenstveno na dohodovnost neutemeljena u realnostima i potrebama hrvatskog društva. Takav se zaključak utemeljuje u teorijskom razmatranju o implikacijama pojmova „društvene kohezije“ i različitih oblika „kreativne ekonomije“, Reckwitzovom (2017) objašnjenju dobitnika i gubitnika postindustrijske tranzicije, proturječnoj upotrebi pojma „kultura“ u kulturnim politikama, te empirijskoj građi o kulturnoj potrošnji u Hrvatskoj i klasnoj strukturi hrvatskog društva, prikupljenoj anketnim ispitivanjima na nacionalno reprezentativnom uzorku, provedenima 2015. (SNFS SCOPES 152626) te 2018. godine (GENMOD, HRZZ-IP-2016-06-6010). Zaključak je da se - umjesto povećavanja „društvene kohezije“ očekivanog u političkoj retorici – daljnjom gradnjom kulturnih politika na ciljevima zaostalim iz Lisabonske agende (2000), može samo povećati društvena polarizacija. S obzirom na realnosti hrvatskog društva, postavke Nove europske agende za kulturu (2018), koje prepoznaju i naglašavaju njezinu društvenu vrijednost, bile bi primjerenije željenoj svrsi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-6010 - Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive (GENMOD) (Tomić-Koludrović, Inga, HRZZ - 2016-06) ( POIROT)

Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Sveučilište u Zadru

Citiraj ovu publikaciju

Petrić, Mirko; Zdravković, Željka; Tomić-Koludrović, Inga
Postavka o društvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske // VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti - Knjiga sažetaka / Primorac, Jaka ; Marelić, Marko ; Ančić, Branko ; Gvozdanović, Anja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2019. str. 50-51 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
Petrić, M., Zdravković, Ž. & Tomić-Koludrović, I. (2019) Postavka o društvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske. U: Primorac, J., Marelić, M., Ančić, B. & Gvozdanović, A. (ur.)VII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Socijalna kohezija u društvu polarizacije, konflikata i nejednakosti - Knjiga sažetaka.
@article{article, year = {2019}, pages = {50-51}, keywords = {Hrvatska, kulturna politika, kreativne industrije, kreativna ekonomija, dru\v{s}tvena kohezija}, isbn = {978-953-8070-13-6}, title = {Postavka o dru\v{s}tvenoj koheziji u kulturnim politikama, na primjeru Hrvatske}, keyword = {Hrvatska, kulturna politika, kreativne industrije, kreativna ekonomija, dru\v{s}tvena kohezija}, publisher = {Hrvatsko sociolo\v{s}ko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb} }
@article{article, year = {2019}, pages = {50-51}, keywords = {Croatia, cultural policy, creative industries, creative economy, social cohesion}, isbn = {978-953-8070-13-6}, title = {The precept of social cohesion in cultural policies, on the example of Croatia}, keyword = {Croatia, cultural policy, creative industries, creative economy, social cohesion}, publisher = {Hrvatsko sociolo\v{s}ko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font