hrvatski

Utjecaj gospodarske krize i krize privatnog sektora na potrošnju javnog dobra

U rasu je predočeno svladavanju poslovne, a i gospodarske krize, kako je ključno prepoznavanje uzroka i pravovremeno reagiranje na unutarnje ili vanjske uzroke krize, zatim o sustavu ranog upozorenja, potrebu određivanja područja stalne analize i praćenja, te njezinih ranih indikatora koji se pod utjecajem rizika u vremenu mijenjaju, kao i nužnost identificiranja željenih vrijednosti i tolerancija indikatora ranog upozorenja, te definirati obradu informacija. U radu je na manjem uzoraku napravljana linearna regresijska analiza iz koje je vidljiva prosječna povezanost među varijablama zaposlenost i školstvo 44% kao i prosječna korelacija, dok je među varijablama prosječno isplaćene bruto plaće i izdavanja za školstvo vidljiva veća povezanost među varijablama 53% kao i dobra korelacija (0, 730), gdje je zaključeno da pad broja zaposlenih i isplaćenih bruto plaća uzrokuje pad financiranja obrazovnog sustava. Zatim je u radu prikazana jako niska povezanost među varijablama zaposlenost i izdavanja za zdravstvo i socijalnu skrb, odnosno 15% kao i faktor korelacija (0, 393), odnosno jako niska povezanost isplaćenih bruto plaća i izdavanja za zdravstvo i socijalnu skrb, samo 6% i niska korelacija, odnosno pad broja zaposlenih ne rezultira padom financijskih izdataka za zdravstvo i socijalnu skrb što je svakako rezultat većih socijalnih davanja za nezaposlene i socijalno ugrožene uzrokovanih gospodarskom krizom.

Poslovna kriza, gospodarska kriza, kriza privatnog sektora, kriza u potrošnji javnog dobra

nije evidentirano