Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 675064)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Hengl, Brigita ; Jurković, Martina ; Sokolić, Darja
hrvatski
Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj
Riba je namirnica izuzetno je bogata bjelančevinama, nezasićenim masnim kiselinama i mineralima te je sastavni dio mediteranskog tipa prehrane. Hrvatska agencija za hranu provela je istraživanje o prehrambenim navikama tijekom 2011. i 2012. godine, kako bi prikupila podatke o količini i vrsti konzumirane ribe, te procijenila potencijalni rizik. Istraživanje je obuhvatilo 2002 ispitanika u dobi od 18 do 64 godine. U podacima dobivenim istraživanjem, osim podataka o potrošnji hrane (g/dan) nalaze se i demografski podaci kao što su: dob, spol, tjelesna masa i regija iz koje ispitanik dolazi (Dalmacija (D), Istra, Primorje i Gorski Kotar (IPGK), Lika i Banovina (LB), Sjeverna Hrvatska (SH), Slavonija (S), te Zagreb i okolica (ZO)). Od ukupnog broja ispitanika, otprilike trećina ispitanika je prijavila konzumaciju ribe ili proizvoda na bazi ribe, od toga 73 % konzumiralo je morsku ribu, slatkovodnu 13 %, a konzerviranu ribu i proizvode 14 % ispitanika. Najviše se morske ribe konzumira u D (28, 32 %), pa kako slijedi u ZO (27, 06 %), IPGK (18, 28 %), SH (12, 72 %), S (6, 99 %) i LB (6, 63 %). Slatkovodna riba se najviše konzumira u S (29, 70 %), u ZO (28, 71 %), u D (21, 78 %), SH (9, 90 %), LB ( 6, 93 %) i najmanje u IPGK (2, 97 %). Konzervirana riba i proizvodi najviše se konzumiraju u ZO (36, 36 %), dosta ujednačeno u IPGK, LB, SH, D (17, 27 ; 17, 27 ; 15, 45 ; 14, 55 %) i najmanje u S (8, 18 %). Prosječna dnevna potrošnja ribe i proizvoda na bazi ribe po konzumentu iznosi nešto manje od 30 g. Ukoliko se uzme u obzir preporučeni unos ribe (1 serviranje tjedno), gotovo 47 % konzumenata uspije unijeti preporučeni minimum, dok preostalih 53 % unosi manje. Ovi rezultati ukazuju na činjenicu da se u RH češće konzumira morska riba, u odnosu na slatkovodnu ribu. Gledano po regijama, u Zagrebu i okolici, te Dalmaciji se ima 4 puta više konzumenata morske ribe nego u Slavoniji i Lici i Banovini. Slatkovodna riba se nasuprot tome, najviše konzumira u Slavoniji, ali gotovo podjednako i u Zagrebu i okolici.
konzumacija, morska i slatkovodna riba
nije evidentirano
engleski
Consumption of fish and fish based products in the population of 18 to 64 years in the Republic of Croatia
nije evidentirano
consumption, marine fish, freshwater fish
nije evidentirano
Podaci o prilogu
50-51.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
13. Međunarodna konferencija o akvakulturi
Vukovar:
Podaci o skupu
13. međunarodna konferencija o akvakulturi „Suradnja proizvodnje i znanosti – temelj uspješnog održivog razvoja akvakulture“
poster
29.11.2018-30.11.2018
Vukovar, Hrvatska