Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 675064)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Hengl, Brigita ; Jurković, Martina ; Sokolić, Darja Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj // 13. Međunarodna konferencija o akvakulturi. Vukovar, 2018. str. 50-51

Podaci o odgovornosti

Hengl, Brigita ; Jurković, Martina ; Sokolić, Darja

hrvatski

Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj

Riba je namirnica izuzetno je bogata bjelančevinama, nezasićenim masnim kiselinama i mineralima te je sastavni dio mediteranskog tipa prehrane. Hrvatska agencija za hranu provela je istraživanje o prehrambenim navikama tijekom 2011. i 2012. godine, kako bi prikupila podatke o količini i vrsti konzumirane ribe, te procijenila potencijalni rizik. Istraživanje je obuhvatilo 2002 ispitanika u dobi od 18 do 64 godine. U podacima dobivenim istraživanjem, osim podataka o potrošnji hrane (g/dan) nalaze se i demografski podaci kao što su: dob, spol, tjelesna masa i regija iz koje ispitanik dolazi (Dalmacija (D), Istra, Primorje i Gorski Kotar (IPGK), Lika i Banovina (LB), Sjeverna Hrvatska (SH), Slavonija (S), te Zagreb i okolica (ZO)). Od ukupnog broja ispitanika, otprilike trećina ispitanika je prijavila konzumaciju ribe ili proizvoda na bazi ribe, od toga 73 % konzumiralo je morsku ribu, slatkovodnu 13 %, a konzerviranu ribu i proizvode 14 % ispitanika. Najviše se morske ribe konzumira u D (28, 32 %), pa kako slijedi u ZO (27, 06 %), IPGK (18, 28 %), SH (12, 72 %), S (6, 99 %) i LB (6, 63 %). Slatkovodna riba se najviše konzumira u S (29, 70 %), u ZO (28, 71 %), u D (21, 78 %), SH (9, 90 %), LB ( 6, 93 %) i najmanje u IPGK (2, 97 %). Konzervirana riba i proizvodi najviše se konzumiraju u ZO (36, 36 %), dosta ujednačeno u IPGK, LB, SH, D (17, 27 ; 17, 27 ; 15, 45 ; 14, 55 %) i najmanje u S (8, 18 %). Prosječna dnevna potrošnja ribe i proizvoda na bazi ribe po konzumentu iznosi nešto manje od 30 g. Ukoliko se uzme u obzir preporučeni unos ribe (1 serviranje tjedno), gotovo 47 % konzumenata uspije unijeti preporučeni minimum, dok preostalih 53 % unosi manje. Ovi rezultati ukazuju na činjenicu da se u RH češće konzumira morska riba, u odnosu na slatkovodnu ribu. Gledano po regijama, u Zagrebu i okolici, te Dalmaciji se ima 4 puta više konzumenata morske ribe nego u Slavoniji i Lici i Banovini. Slatkovodna riba se nasuprot tome, najviše konzumira u Slavoniji, ali gotovo podjednako i u Zagrebu i okolici.

konzumacija, morska i slatkovodna riba

nije evidentirano

engleski

Consumption of fish and fish based products in the population of 18 to 64 years in the Republic of Croatia

nije evidentirano

consumption, marine fish, freshwater fish

nije evidentirano

Podaci o prilogu

50-51.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

13. Međunarodna konferencija o akvakulturi

Vukovar:

Podaci o skupu

13. međunarodna konferencija o akvakulturi „Suradnja proizvodnje i znanosti – temelj uspješnog održivog razvoja akvakulture“

poster

29.11.2018-30.11.2018

Vukovar, Hrvatska

Povezanost rada

Trošak objave rada u otvorenom pristupu

APC

nije evidentirano