hrvatski

Posljedice globalizacije na siromaštvo i jaz između bogatih i siromašnih

Nužan i neizbježan proces globalizacije nedvojbeno ima bezbroj pozitivnih učinaka, ali većini zemalja u razvoju globalizacija nije imala za posljedicu pozitivne gospodarske učinke. Najveći nedostatak tog procesa i najčešći argument skepticima i kritičarima globalizacije i njenih posljedica je sve veći jaz u raspodijeli dohotka između bogatih i siromašnih. To je i najčešća kritika prema MMF-u koji bi trebao igrati ulogu pomagača u sučeljavanju država sa izazovima globalizacije, ekonomskog razvoja, makroekonomske stabilnosti i smanjenju siromaštva. Globalizacija je, danas s odmakom od „Washingtonskog konsenzusa“, shvaćena kao vrlo kontradiktorni proces. Sagledavanjem aktualnih istraživanja u ovom radu nepravedno su, ali namjerno izostavljeni pozitivni učinci i fokus je stavljen na literaturu koja prednost daje negativnim aspektima globalizacijskog procesa, u kontekstu rasta broj siromašnih i povećavanja jaza između siromašnih i bogatih. Prvi dio rada teorijski sagledava neke od iznesenih kritika globalizacije s naglaskom na ulogu MMF-a i njegovim uspjesima i neuspjesima. U drugom dijelu rada je istražena povezanost između kretanja siromaštva i dohotka na svjetskoj razini, te raspodijeli povećanog dohotka, gdje su rezultati nedvojbeno na strani kritičara globalizacijskog procesa. Rezultati su u pojedinim slučajevima uspoređeni sa KOF indeksom globalizacije. Treći dio rada istraživanje sužuje na odabrane tranzicijske zemlje te u korelaciju dovodi kretanja GINI indeksa i KOF indeksa globalizacije, s osvrtom na navedena kretanja u Republici Hrvatskoj.Usporedbom dobivenih rezultata s dosad objavljenim rezultatima rad zaključuje već puno puta spomenutu tezu o problematici strukture globalizacije i njenog temeljnog opredjeljenja za liberalizacijom tržišta, ako to za posljedicu ima još veću polarizaciju svijeta. Kao glavne krivce za negativne efekte globalizacije brojni autori pronalaze upravo u neadekvatnim institucionalnim mehanizmima, pa se kao moguće rješenje istraženih negativnih efekata pronalazi u regulatornim mehanizmima. I ponovno, kao i puno puta kroz povijesti, ekonomisti raspravljaju o ulozi države, ali u kontekstu globalne krize, neoliberalna ideja ima sve manje argumenata, a sve više siromaštva. Suvremenu ekonomiju danas je nemoguće zamisliti bez globalizacije. Ona je ta koja oblikuje ekonomska kretanja na svjetskoj razini. Krize se pretapaju iz razvijenih u nerazvijene zemlje. Suvremena ekonomija većini stanovništva donosi ekonomsku korisnost, ali prikazuje tendencije obrnute proporcionalnosti, budući da nanosi štetu najsiromašnijima.

globalizacija, siromaštvo, MMF

nije evidentirano