hrvatski

Identitet(i) suvišnih ljudi – Kako ih sačuvati?

Moderne migracije, a što je vidljivo ne samo na primjerima migracija iz bliskoistočnih država prema nekim zapadnoeuropskim zemljama nego i na primjerima migracija iz slavonskih područja prema tim istim zemljama, stvaraju kolone „suvišnih ljudi“ koje Zygmunt Bauman dijeli u dvije skupine: 1)lokalno beskorisni – oni koji su zbog nemogućnosti zapošljavanja u vlastitome mjestu postali beskorisni ; 2)lokalno nepoželjni – oni koji zbog sveopće situacije u društvu u lokalnoj sredini više nisu poželjni, koji su postali smetnja. Posljedice takvoga stanja odražavaju se svakako i na očuvanje identiteta 'suvišnih ljudi', posebno onih koji kao lokalno beskorisni i nepoželjni - kada dođu u druge sredine sa sasvim drukčijim nacionalnim, religijskim i kulturnim identitetom - počinju zbog poroznih granica susjedstva stvarati jednu novu izvandomovinsku (kulturnu, religijsku i nacionalnu) dijasporu. Temeljem dostupnih informacija o 'novim' migracijama (hrvatskih građana) iz Slavonije u zapadne zemlje i o 'novim' migracijama ne- hrvatskih građana iz drugih zemalja u Slavoniju autor u ovome radu želi provjeriti dvije Baumanove teze : 1)'nova migracija 'suvišnih ljudi' dovodi u pitanje neraskidivu vezu između identiteta i državljanstva, pojedinca i mjesta, susjedstva i pripadanja ; 2)"umijeće življenja s razlikama" dovodi u pitanje tvrdnju domorodaca o migrantima ('suvišnim ljudima') kao 'privremenoj smetnji' i stvara potrebu učenja i upoznavanja razlika 'suvišnih ljudi' u njihovu susjedstvu.

Slavonija, Zygmunt Bauman, migracije 'suvišni ljudi, identitet

nije evidentirano