hrvatski

U povodu 50.-te obljetnice potapanja Ramske doline

Ove 2018. godine navršilo se točno pedeset godina otkako je potopljena Ramska dolina koja je stoljećima bila pitomi zavičaj mnogim Ramljacima, kako Hrvatima tako i Bošnjacima. Kao i mnogo puta u prošlosti, ljudi ovoga kraja morali su napuštati svoje domove i odlaziti u druge nepoznate krajeve. Uzroci svih tih ranijih prisilnih iseljavanja bili su ratovi, progoni, pokolj. Ovaj put, prisilno se iseljavanje dogodilo u mirnodopskim uvjetima, uz obrazloženje da je takvo što bilo potrebno radi dobrobiti ondašnjega socijalističkog samoupravnog društva. Stoga će mnogima, koji su doživjeli tu osobnu i obiteljsku tragediju, ta obljetnica biti tužno sjećanje na izgubljeni kraj, na izgubljeni dom. Prema dostupnim podatcima tim jezerom i njegovom vodom potopljeno je 15, 5 kvadratnih kilometara zemljišta, odnosno 1754 hektara, 1142 objekta (262 stambene zgrade i 880 raznih gospodarskih objekata), a iseljena su 283 domaćinstva s 1747 članova. No nisu iselili samo oni koji su izravno bili pogođeni vodom akumulacijskoga jezera, nego i mnogi drugi, tako da su tada prema preciznim samostanskim kronikama, posebno prema Matici iseljenih župe Rama-Šćit, koju je izradio 1978. godine fra Marijan Brkić, a prepisao fra Ljubo Lucić, iselila 752 katolička domaćinstva, odnosno 3355 katolika. Izgradnjom brane stvoreno akumulacijsko jezero koje, kad je puno, doseže dubinu od 70 do 95 metara uz samu branu. Duljina jezera od brane kod sela Mluše do izvora rijeke Rame, do sela Varvara, iznosi 7, 5 km, a širina mu je 4, 6 km. Jezero ima maksimalni vodostaj od 1.480, 8 ha. Količina vode u tim okolnostima je ca. 487.000.000 hm³. Promatramo li potapanje Rame i njime prouzročeno prisilno iseljavanje ljudi s nacionalnog i religijskog, a time i kulturološkoga stajališta, onda je to zasigurno jedan uistinu za hrvatsku zajednicu u Bosni i Hercegovini dalekosežno tragičan događaj. Iseljavanjem ili prisilnim i tzv. ‘humanim’ premješ- tanjem stanovništva iz jednoga takvog nacionalno i religijski kompaktnoga područja, kakav je bila Ramska dolina, u neka druga mjesta, makar ona bila i hrvatska i katolička, kakva su primjerice bila mjesta u Hrvatskoj u koja su oni iselili, uništio se jedan bogat ljudski rasadnik, prekinut je njihov dota dašnji način života, njihova vjerovanja, običaji, njihovo zajedništvo. Jer njihov im dolaskom u nova područja oni se moraju navikavati na sasvim drukčije načine življenja i pri tome svoju kulturnu i religijsku baštinu uskla đivati s domicilnim stanovništvom, uvijek u opasnosti da budu asimilirani.

Ramska dolina, hidrocentrala, potapanje, iseljavanje, sadašnjost i budućnost Rame

nije evidentirano