hrvatski

Analiza dnevnih, mjesečnih i godišnjih oborina Zagreb-Griča (1862.-2017.) za potrebe inženjerske hidrologije

U članku je izvršena analiza dnevnih, mjesečnih i godišnjih količina oborine izmjerenih na opservatoriju Zagreb-Grič u razdoblju od 1862. do 2017. čime je obuhvaćeno: (1) 156 godina ; (2) 1872 mjeseca ; (3) 56.979 dana. Za analizu su korištene sljedeće metode: (1) linearna i nelinearna regresija ; (2) linearna i nelinearna korelacija ; (3) krivulje log-normalne raspodjele ; (4) test Kolmogorov-Smirnova ; (5) Mann-Kendall test ; (6) RAPS metoda ; (7) t-test ; (8) F-test. Godišnje se oborine kreću u rasponu od 520, 8 mm (2011.) do 1387, 4 mm (1937.) s prosječnom vrijednosti od 886, 7 mm. Maksimalne mjesečne oborine koje su se pojavile u svakoj pojedinoj godini kreću se u rasponu od 85, 3 mm (lipanj 2011.) do 267, 5 mm (listopad 1895.) s prosječnom vrijednosti od 158, 1 mm. Maksimalne dnevne oborine koje su se pojavile u svakoj pojedinoj godini kreću se u rasponu od 21, 7 mm (14. studenog 1949.) do 118, 8 mm (9. kolovoza 1926.) s prosječnom vrijednosti od 47, 6 mm. Maksimalnoj dnevnoj oborini od 118, 8 mm odgovara povratni period dulji od pet tisuća godina. Ne može se konstatirati prisutnost statistički značajnog trenda porasta ili opadanja kako u nizovima godišnjih tako i mjesečnih (osim u listopadu) kao i maksimalnih dnevnih oborina u godini i mjesecu. Utvrđeno je da samo u listopadu postoji statistički značajna razlika količina oborina u sljedeća dva podrazdoblja: (1) 1862.-1941. ; (2) 1942.-2017. U prvom podrazdoblju prosječna mjesečna količina oborina iznosila je 105, 1 mm dok je u drugom pala za 29 mm te je iznosila 76, 1 mm. Na osnovi analiza izvršenih u ovom radu može se donijeti zaključak da na oborine raznih vremenskih trajanja izmjerene u razdoblju 1862.-2017. na opservatoriju Zagreb-Grič ni klimatske promjene kao ni proces urbanizacije nisu značajno utjecali.

oborina ; Zagreb-Grič ; log-normalna raspodjela ; Mann-Kendall test ; test Kolmogorov-Smirnova ; RAPS metoda

nije evidentirano