Anaplazmoze u domaćih životinja (CROSBI ID 426199)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Barić, Lucija
Hađina, Suzana
hrvatski
Anaplazmoze u domaćih životinja
Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. Navedeni rod zajedno s rodovima Ehrlichia, Neorickettsia, Neoehrlichia, Wolbachia, Aegyptianelae i Xenohaliotis pripada porodici Anaplasmataceae. U zadnja dva desetljeća zabilježen je značajan porast pojave krpeljno prenosivih bolesti kako u ljudi tako i u životinja. Navedeno se može povezati s globalnim zatopljenjem i posljedičnim porastom temperature i vlage koji su pridonijeli širenju populacije vektora i rezervoara ove bolesti. Osim toga, sve je veća izloženost ljudi krpeljima, što je povezano s njihovim učestalijim boravkom u prirodi. Zbog svega navedenoga, ova skupina bolesti postaje sve veći problem u veterinarskoj, ali i humanoj medicini. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa, mačaka i konja te krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje vrsta A. phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys i anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, bakterija A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod imenom humana granulocitna anaplazmoza. Bakterije iz roda Anaplasma su pleomorfne, obligatne unutarstanične bakterije koje parazitiraju u različitim krvnim stanicama sisavaca. U njima se umnažaju binarnom diobom te unutar njih stvaraju tipične inkluzije, morule. Životinja se najčešće zarazi ugrizom zaraženog krpelja. Klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest, ali i o vrsti životinje kod koje dolazi do njenog razvoja. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici bolesti te serološkim i molekularnim metodama dijagnostike zajedno s mikroskopskim nalazom morula. Uspješnost dijagnostike će varirati ovisno o izabranoj metodi, vrsti životinje i stadiju bolesti. Najpouzdanijom metodom se smatra lančana reakcija polimerazom. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza su tetraciklini, a poboljšanje nastupa vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu koristiti inaktivirana i atenuirana cjepiva.
anaplazmoze, domaće životinja
nije evidentirano
engleski
Anaplasmosis in Domestic Animals
nije evidentirano
anaplasmosis, domestic animals
nije evidentirano
Podaci o izdanju
42
30.05.2018.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Veterinarski fakultet, Zagreb
Zagreb