hrvatski

Idejna i kulturološka strujanja u javnom životu hrvatskog naroda u razdoblju od 1918. do 1941.

U modernom hrvatskom društvu prve se ideologije javljaju početkom XX. stoljeća. Prvom ideologijom možemo nazvati katoličko-crkvenu, a vezana je uz ime biskupa Mahniča i utemeljenje Hrvatskog katoličkog pokreta ; drugom idejom možemo nazvati liberalno-građansku, a vezana je uz ime liberalnoga književnog kritičara Marjanovića i pojavu moderne književnosti. Trećom pak ideologijom možemo nazvati marksističko-komunističku, a vezana je uz Drugi kongres KPJ u Vukovaru i njegova kruta i dogmatska stajališta. Sigurno je da je gotovo istodobno nastajanje triju suprotnih i oporbenih ideologija imalo za posljedicu njihovo još veće homogeniziranje i suprotstavljanje. U tekstu su podrobno opisana sva tri ideološka kruga u onodobnom hrvatskom društvu. Zato što ih, unatoč njihovim razlikama, vezuje isti ideološki diskurs, danas se više valja baviti njihovim sličnostim nego razlikama. Svejedno, stvari su se počele mijenjati. Sve su tri ideologizacije doživjele određenu deideologizaciju i ubrzanu sekularizaciju. Vidjelo se da ideološka isključivost ničemu ne vodi i da se društveni problemi ne mogu s pomoću ideologije rješavati. S druge strane, nacionalno pitanje u hrvatskom društvu sve je više izbijalo u prvi plan, a njega se očito nije moglo razriješiti ideologijom nego samo političkim pragmatizmom. Stoga slabljenje ideoloških tenzija i jačanje političkoga diskursa u hrvatskom društvu.

sukobi idejnih krugova ; katoličko-crkveni idejni krug ; građansko-liberalni krug ; komunističko-marksistički krug ; politika ; svjetonazor

nije evidentirano