Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 99501

Kašićev utjecaj na hrvatsku gramatiku


Tafra, Branka
Kašićev utjecaj na hrvatsku gramatiku // Drugi hrvatski slavistički kongres / Sesar, Dubravka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 2001. str. 163-169 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Kašićev utjecaj na hrvatsku gramatiku
(Kašić's Influence on Croatian Grammar)

Autori
Tafra, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Drugi hrvatski slavistički kongres / Sesar, Dubravka - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2001, 163-169

Skup
Drugi hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13-16. IX. 1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Bartol Kašić; hrvatska gramatika; hrvatska jezična standardizacija
(Bartol Kašić; Croatian grammar; Croatian language standardisation)

Sažetak
Istražen je jedan segment povijesti hrvatskih gramatika na osnovi njihove poredbe. U uvodnom je dijelu iznose pokazatelji o pozivanju pojedinih gramatičara na svoje prethodnike, u razradi se pronalaze dodirne točke u izboru dijalektne osnovice, u normativnim načelima, u modelu gramatičkoga opisa, u obilježjima opisa svih jezičnih razina. Zaključak je da su Kašićeve zasluge mnogo veće od same činjenice da je riječ o autoru prve hrvatske gramatike. Izneseno je stajalište da je gramatička i leksička sinonimija jedno od glavnih obilježja povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Problematizira se s tim u vezi i teorijsko pitanje: može li se postojanje sinonimnih gramatičkih nizova u kojima su čakavski i štokavski oblici ili noviji i stariji štokavski oblici proglasiti jezičnom normom kada se zna da je normiranje upravo izbor među postojećim mogućnostima. Iznose se dva glavna argumenta za tezu da je riječ o jezičnom normiranju: prvi je što je gramatička i leksička sinonimija obilježila cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika, pa je kao stalnica postala normom, a drugi je što i danas postoje, doduše drugoga porijekla, ali postoje sinonimni oblici. U Kašića je, kao i u drugih starijih jezikoslovaca, organska osnovica književnoga jezika jednostavno bila šira nego što ju mi danas shvaćamo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0212001

Ustanove
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Branka Tafra, (48992)