hrvatski

Još jednom „O baroknom klasicizmu u Pogančecu“

Crkvu Majke Božje Lauretanske u Pogančecu kod Vrbovca u hrvatsku povijest umjetnosti uvela je Anđela Horvat tekstom iz 1960. u kojem razmatra crkvu kao primjer klasicizma, odnosno razdoblja kasnobaroknog klasicizma u arhitekturi. Posebnu pozornost obratila je tlocrtno-prostornom rješenju slobodnostojećih stupova u brodu koji nose kupolu, koja je izvorno imala i izvana vidljivu lanternu, a srodno rješenje sa slobodnostojećim nosačima je i u svetištu. Nizanjem dvaju centralnih prostora po longitudinalnoj osi tako nastaje specifično prostorno rješenje koje ovu crkvu izdvaja iz konteksta onodobne sakralne arhitekture, u kojem prevladavaju trotravejne longitudinalne crkve. U radu su prikazane okolnosti ove značajne narudžbe i gradnje crkve dovršene 1780., u kojem važnu ulogu ima naručitelj Antun pl. Petričević nakon povratka iz Sedmogodišnjeg rata, te župnik Mihovil Švagel. Opremljena je rokoko oltarima. Crkva je već polovicom 19. stoljeća u lošem stanju, a najviše je stradala kupola i lanterna. Recentni radovi na obnovi crkve i inventara traju od 1990. godine. U radu su arhitektonske i stilske značajke crkve razmotrene u kontekstu kasnobaroknog klasicizma, ali i karakteristika lauretanskih crkava i kapela. Ovako složeno tlocrtno- prostorno rješenje ne nalazimo ni u jednom primjeru crkve tog titulara. Predloženo je tumačenje središnjeg centralnog baldahinskog dijela sa stupovima i kupolom s lanternom u kontekstu marijanske ikonografije i materijalizacije kružnice. U prostornom djelovanju stupova koji ne tvore trobrodnost prostora nalazimo odjeke rainaldijevske inačice baroknog klasicizma iz visokobaroknog Rima, kao i u nekim detaljima profilacija. Na pročelju crkve, koje je u sada prezentirano bijelo, izvorno je bio prisutan kasnobarokni odnosno rokoko kolorit s polustupovima ružičaste ili oker boje, te naglašenim detaljima arhitektonske plastike i skulpture. Na drvenim vratnicama, kapitelima stupova kao i na oltarima kvalitetne su rokoko dekoracije. Stoga ovu crkvu ne možemo promatrati samo kao primjer kasnobaroknog klasicizma, kako je to u literaturi preuzeto od A. Horvat, nego kao složeni primjer sinteze različitih stilskih utjecaja i arhitektonskih rješenja uvjetovanih marijanskom ikonografijom.

kasnobarokni klasicizam, rokoko, kasni barok, sakralna arhitektura, kult Majke Božje Lauretanske, marijanska ikonografija

nije evidentirano