Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 994944

Vinogradarstvo Hrvatske i klimatske promjene


(VITCLIC projekt) Telišman Prtenjak, Maja; Karoglan, Marko
Vinogradarstvo Hrvatske i klimatske promjene // Drugi središnji stručni skup vin�gradara i vinara Hrvatske
Požega, Hrvatska, 2019. str. 1-1 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Vinogradarstvo Hrvatske i klimatske promjene
(Croatian vineyards and climate change)

Autori
Telišman Prtenjak, Maja ; Karoglan, Marko

Kolaboracija
VITCLIC projekt

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Drugi središnji stručni skup vin�gradara i vinara Hrvatske

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 28.02.-01.03.2019.

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vinogradarstvo, klimatske promjene
(Viticulture, climate change)

Sažetak
Potencijalni utjecaji okoliša na prinose grožđa, te šećera i kiselina u grožđu mogu biti vrlo različiti, ovisno o toplini i raspoloživoj vodi zbog klimatskih promjena. Zbog velike ovisnosti vinove loze o atmosferskim uvjetima, definirano je više agroklimatskih indeksa koji se koriste u mnogim studijama združujući meteorološke i agronomske informacije na kvantitativan način. Korišteni indeksi su prosječna temperatura u vegetacijskom razdoblju (TGS), Winklerov indeks (WI), Huglinov indeks (HUI), Indeks suhoće (DI) te Indeks hladnih noći (CI). Iako mnogi autori računaju spomenute indekse za odabrane lokacije bazirajući se na setu meteoroloških mjerenja na postajama, meteorološka polja u pravilnoj prostornoj mreži dostupna su tek u zadnjih 10-ak godina. Ona se dobivaju iz mjerenja odnosno iz reanaliza ili regionalnih klimatskih modela te omogućavaju prostornu analizu indeksa u sadašnjoj i budućoj klimi te zoniranje vinogradarskih područja. Budući da će promjene temperature i vlažnosti utjecati: (i) različito na sve razvojne stadije vinove loze u određenim vinogradarskim područjima (tj. na njihove fenološke značajke) i (ii) na različite načine na različite sorte, izrađena je baza agroklimatskih indeksa koristeći sve dostupne meteorološke podatke (mjerenja i rezultate regionalnih klimatskih modela). Horizontalna razlučivost mreže je 0.11° (~12.5 km), što omogućuje relativno fino prostorno određivanje agroklimatskih indeksa za sadašnju i buduću klimu u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju koliko su vinogradarska područja koja su sada pogodna za uzgoj grožđa i dalje povoljna u budućoj klimi. Prostorne raspodjele agroklimatskih indeksa u budućoj klimi također sugeriraju da postojeće zoniranje vinogradarskih područja neće više biti adekvatno za područje Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb