hrvatski

Utjecaj položaja ručnog zgloba na snagu stiska šake

Snaga stiska šake ovisi o nekoliko čimbenika: o broju aktiviranih mišića agonista i sinergista, o broju aktiviranih motoričkih jedinica u mišićima, o duljini sarkomere i broju poprečnih mostova, a također ovisi i o položaju zglobova koje mišići prelaze. Cilj istraživanja je ispitati utjecaj položaja ručnog zgloba na snagu stiska šake. U istraživanju je sudjelovalo 53 sudionika, od čega 29 žena i 24 muškarca, dobnog raspona od 19 do 47 godina (prosječna vrijednost 24, 56). Snaga stiska šake mjerena je BIOPAC ručnim dinamometrom SS25LA. Svaki sudionik dominantnom rukom izveo je 3 maksimalna stiska šake u 3 različita položaja ručnog zgloba, redoslijedom: flektiran položaj (FP), ekstendiran položaj (EP), slobodan položaj (SP). Podatci su snimljeni pomoću mjernog uređaja BIOPAC MP35 i analizirani računalnim programom BIOPAC Student Lab Software v. 4.1. U obradi podataka korištena je jednosmjerna ANOVA uz Tukey post-hoc test. Analizom rezultata za promatrane varijable FP, EP, SP utvrđene su statistički značajne razlike (F=20, 85 ; p=0, 00) u smjeru boljih rezultata za varijable EP i SP. Razlika rezultata između varijabli EP i SP nije se pokazala statistički značajnom. Provedeno istraživanje pokazalo je da aktivna insuficijencija višezglobnih mišića fleksora šake i prstiju pri stisku šake u flektiranom položaju ručnog zgloba dovodi do značajno manjih izlaznih sila u odnosu na ekstendiran i slobodan položaj. Razlika u rezultatima između ekstendiranog i slobodnog položaja nije se pokazala značajnom iz razloga što je, prema dosadašnjim istraživanjima iz područja biomehanike i kliničke kineziologije, a uslijed optimalnog odnosa duljine i napetosti ekstrinzičnih mišića fleksora, stisak šake najjači pri 20° ekstenzije.

dinamometrija, aktivna insuficijencija, BIOPAC

nije evidentirano