hrvatski

Zdravstvena pismenost roditelja djece u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti

Uvod: Cilj rada je bio utvrditi razinu zdravstvene pismenosti roditelja koji dolaze u hitnu pedijatrijsku ambulantu, te koji su čimbenici povezani sa zdravstvenom pismenosti i koji su čimbenici najznačajni prediktori zdravstvene pismenosti. Metode: Provedena je presječna studija koja je obuhvatila 142 ispitanika. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka i Upitnik SHALSA-50. Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance (ANOVA), Spearmanova korelacija, hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati: Dobiveni su rezultati kako je čak 83, 1 % (N = 108) ispitanika zdravstveno pismeno. Također je utvrđeno kako nema statistički značajne razlike između ispitanika podijeljenih po spolu i po razlogu dolaska u ambulantu. Nema značajne statističke povezanosti između demografskih varijabli i zdravstvene pismenosti osim varijable stupnja obrazovanja (p = 000). Rezultati upućuju na činjenicu kako s porastom edukacije ispitanika dolazi i do porasta zdravstvene pismenosti, odnosno kako su educiraniji ispitanici i zdravstveno pismeniji. Regresijska analiza je podijeljena u dva koraka međusobno smislenih varijabli te je utvrđeno kako je stupanj obrazovanja značajan prediktor zdravstvene pismenosti (p = 000). Varijable drugog koraka objašnjavaju 27, 4 % (AR 2 = 0.274) dok ukupno objašnjavaju 31, 8 % (AR 2 = 0, 318) varijance zdravstvene pismenosti. Zaključak: Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da su roditelji u pedijatrijskoj hitnoj ambulanti zdravstveno pismeni u vrlo velikom postotku (N = 108, 83, 1 %) te kako je za zdravstvenu pismenost najvažniji čimbenik stupanj obrazovanja.

zdravstvena pismenost ; roditelji

nije evidentirano