hrvatski

(Zlo)upotreba znanja

Živimo u tzv. informacijskom dobu. Obilježje toga doba su prirodoznanstveno razumijevanje znanja i nepregledno mnoštvo fragmentiranog znanja – informacija. Karakteristika informacijskog tipa znanja je površnost – gubljenje antičkog ideala znanja kao težnje za istinom, dobrotom i ljepotom, a koja je uključivala i moralno djelovanje čovjeka. Društvo znanja, o kojem se govori, karakterizirano je informacijskim tipom znanja i usmjereno na primjenjivost znanja na tržištu rada. To znači da se umjesto istinitosti teži isplativosti. Posljedica toga je odvajanja znanja od čovjeka i zanemarivanje etičke komponente znanja. Znanje pak se ne smije promatrati izvan konteksta čovjeka i svih njegovih obilježja. Uz znanje, važnu ulogu igra i neznanje. Svijest o neznanju (neznanje je neograničeno, za razliku od znanja koje je uvijek ograničeno) uvjet je mogućnosti da moć koju daje znanje ne bude razarajuća, nego izgrađujuća. U tom smislu ne može se govoriti o neutralnom znanju nego je uz stjecanje znanja potreban i odgoj savjesti za odgovornost pri uporabi znanja i za razumijevanje posljedica te uporabe.

znanje i informacija, znanje i istina, instrumentalizacija znanja, društvo znanja, moralna vrijednost znanja, neznanje

nije evidentirano