hrvatski

Pravnoetički vidik genetičkim inžinjeringom preinačenih biljaka

Etički je posebice prijeporna pravna zaštita biotehnoloških iznašašća putem patenata na cijele organizme ili njihove dijelove (gene odnosno genske sekvence), dok je patentiranje biotehnoloških postupaka manje sporno. U dalekosežnoj raspravi o biljnoj genskoj tehnologiji polazi se od pitanja može li se uopće cjelokupni genom, kao skup svih nasljednih faktora, učiniti predmetom vlasništva, budući da takvo što zabranjuje s jedne strane dostojanstvo života, upravo njegova svetost, a s druge strane gene se nije iznašlo, nego zapravo otkrilo. Nadalje riječ je o učincima koje takvi patenti imaju u primjeni genetički preinačenih biljaka i njihovu stavljanju na tržište, posebice s obzirom na zaštitu sorata i na povlastice koje imaju oplemenjivači i uzgajivači biljaka, a što se posebice odražava na zemlje u razvitku. Iznošenje u okoliš i stavljanje u promet genetičkim inženjeringom preinačenih biljaka otvara daljnja etička pitanja glede autonomije poljoprivrednika (načelo koegzistencije i jamstvo odštete) i slobode odabira u potrošača (označavanje, razina genetički preinačenih udjela u proizvodu). Biljna genska tehnologija vrednuje se i prema tome koliko njezina pravna regulativa odgovara načelu pravednosti, primjerice, ima li privilegiranja jednih na račun drugih.

genetički inžinjering biljaka, pravna regulativa, etiketiranje proizvoda, autonomija poljoprivrednika, sloboda i autonomija potrošača

nije evidentirano