hrvatski

Učinak ekološki prihvatljivih insekticida na repinu pipu

Šećerne repa jedna je od važnijih kultura u Svijetu. Godišnje se na svjetskoj razini proizvede 277 milijuna tona. U Hrvatskoj je u 2017. godini proizvedeno 1 295 459 tona na 19 533 hektara uz prosječni prinos od 66, 3 tone korijena po hektaru. Šećerna repa naziva se još „princezom ratarskih kultura“ zbog svoje potrebe za stalnom pažnjom, vrhunskom njegom i znanjem. Za vrijeme vegetacije napadaju je mnogi štetnici, a jedan od njih je repina pipa. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti učinak insekticida na osnovi djelatnih tvari spinosad, klorantraniliprol i azadiraktin primijenjenih tretiranjem sjemena i folijarno na repinu pipu te ga usporediti s učinkom standardnih insekticida, tiametoksama primijenjenog tretiranjem sjemena i s učinkom kombiniranog insekticida na osnovi klorpirifosa i cipermetrina primijenjenog folijarno. Za potrebe pokusa prikupljeno je 520 jedinki repine pipe, 12 puta 40 jedinki (10 za svako ponavljanje) i 40 jedinki za netretiranu kontrolu. Pipe su skupljene na parcelama šećerne repe u Tovarniku. U oba pokusa pratila se učinkovitost insekticida u suzbijanju repine pipe te u očuvanju lisne površine šećerne repe. U pokusu s tretiranim sjemenom niti jedan insekticid nije dao zadovoljavajući učinak. Kod pokusa s folijarnim tretiranjem samo je standardni insekticid na osnovi klorpirifosa i cipermetrina dao zadovoljavajući učinak. Istraživane aktivne tvari dobri su kandidati za zamjenu standardnih aktivnih tvari, ali je potrebno još mnogo istraživanja da bi se uveli u svakodnevnu primjenu kao uspješne u suzbijanju repine pipe. Ovakva i slična istraživanja imaju zadatak pronaći najpovoljniji način suzbijanja repine pipe zbog smanjenja pritiska na okoliš, ali standardni pripravci i kemijsko suzbijanje još uvijek će ostati glavni način suzbijanja u bliskoj budućnosti.

šećerna repa, repina pipa, tretiranje sjemena, folijarno tretiranje, nove aktivne tvari

nije evidentirano