hrvatski

Odnos selektivnog i konvencionalnog raspršivanja te njihov utjecaj na depozit i zanošenje tekućine

Istraživanje je obavljeno u nasadu višnje starosti četiri godine s dva različita tipa raspršivača, Agromehanika i Tifone. Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja na zemljišno i zračno zanošenje tekućine, te depozit u krošnji s dva različita sustava raspršivanja (konvencionalni i senzorski sustav). Istraživanje je obavljeno prema ISO normi 22866:2005. Rezultati eksploatacije konvencionalnih sustava raspršivanja raspršivačima Agromehanika i Tifone pokazali su smanjenje zemljišnog zanošenja tekućine primjenom smanjene norme raspršivanja od 200 l/ha (20, 91- 39, 47 %) u odnosu na normu od 250 l/ha. Uspoređujući rezultate zračnog zanošenja tekućine na 5 m udaljenosti od tretiranog reda uočava se smanjenje zanošenja od 16, 59 do 53, 19 %, dok su vrijednosti smanjenja zračnog zanošenja na 10 m iznosile 9, 71-46, 19 %. Depozit tekućine u krošnji smanjenjem norme raspršivanja nije se značajno mijenjao te su zabilježene vrijednosti od 3, 77 do 9, 02 %. Utvrđeno je smanjeno zračno zanošenje primjenom ITR mlaznica od 39, 31 do 40, 73 %, u odnosu na TR mlaznice na 5 m od tretiranog reda, dok su rezultati na 10 m udaljenosti pokazali 100 % smanjenje zračnog zanošenja uporabom ITR mlaznica. Intenzitet zemljišnog zanošenje tekućine primjenom ITR mlaznica povećao se za 16, 92-34, 2 % s obzirom na TR mlaznice. Brzina zračne struje od 12 m/s ostvarila je smanjenje zemljišnog zanošenja od 7, 98 do 36, 39 % u odnosu na brzinu zračne struje od 18 m/s. Rezultati zračnog zanošenja na 5 m pokazali su smanjenje od 13, 99 do 34, 57 %, dok je ostvareno smanjenje zanošenja na 10 m iznosilo 13, 79-53, 05 %. Primjenom selektivne aplikacije uporabom ultrazvučnih senzora ostvareno je smanjenje zemljišnog zanošenja (40, 46-51, 20 %). Smanjenje zračnog zanošenja na 5 m uporabom raspršivača sa sustavom senzora iznosilo je od 59, 16 do 66, 70 % u odnosu na konvencionalni sustav raspršivanja, dok je smanjenje zanošenja na 10 m iznosilo (79, 65- 80, 83 %). Uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava nije negativno utjecala na depozit u krošnji, jer iz dobivenih rezultata nije zabilježena statistička značajnost između ova dva sustava raspršivanja. Otklon depozita u krošnji uporabom konvencionalnih sustava raspršivača u odnosu na dobivene vrijednosti uporabom senzorskog sustava iznosio je od 0, 5 do 1, 10 %.

senzori ; selektivna aplikacija ; zanošenje tekućine ; norma raspršivanja ; brzina zračne struje ; mlaznice ; raspršivač

nije evidentirano