hrvatski

Fonetska procjena glasa

Uobičajeno je da se prema fonetskom protokolu procjene glasa prvo opisuju obilježja raspona tona i raspona glasnoće, nakon toga obilježja supralaringalnih promjena, a na kraju oblici fonacijskoga tipa. Fonetičari i studenti fonetike procjenjivali su 45 muških i ženskih glasova vokalnih profesionalaca i neprofesionalaca u povezanom govoru nefrikativnoga teksta (10 s), suzdržane fonacije vokala /a/ na najlagodnijem tonu ispitanika (10 s). Raspon tona procjenjivan je prema protokolu u 5 stupnjeva: vrlo dubok, dubok, srednje visine, visok, vrlo visok. Raspon glasnoće procjenjivan je također u 5 stupnjeva: vrlo tih, tih, srednje glasan, glasan, vrlo glasan. Određene su supralaringalne promjene: glas podignutoga larinksa, spuštenoga larinksa, faringaliziran, velariziran, nazaliziran te nepromijenjenoga izgovornoga prolaza. Prema protokolu 3 su stupnja supralaringalne modifikacije: blaga, umjerena i teška. Potom je određivan fonacijski tip: šaptavi, škriputavi, šumni, modalni, hrapavi, falset. Budući da u uzorku nije bilo težih organičkih poremećaja glasove kvalitete, procjenitelji su trebali navesti uz pretežni modalni fonacijski tip eventualni kombinacijski tip. Svrha je ovoga istraživanja bila utvrditi važnost slušne procjene glasa te učinkovitost fonetskih vježbi za glas i izgovor. Stoga su u posebnom upitniku fonetičari procjenjivali i kakvoću dikcije prije i poslije vježbi za glas i izgovor koje su trajale u prosjeku 1 sat, na frikativnom tekstu (30 s). Rezultati fonetske slušne procjene glasa uspoređivani su s parametrima relativne spektralne energije niskoga, središnjega i visokoga dijela spektra izmjerenoga pomoću programa AS (Average Spectrum), s F0, shimmerom i jitterom izmjerenih pomoću E.Z. Voice programa.

fonetska procjena; kvaliteta glasa

nije evidentirano