hrvatski

Velika seoba naroda

Velike su migracije prema Europi 2014. i 2015. godine poput ogromnog plimnog vala zatresle usnulu Europu, naviklu samo na planske i selektivne migracije radne snage za potrebe europskih gospodarstava. Usprkos gotovo 50-godišnjim migracijama radne snage, primarno s europskog juga, jugoistoka i istoka, sjeverne Afrike i Turske (migranti su dolazili u Europu i iz ostalih područja, ali njihov udio nije bio relativno velik), prema razvijenijim europskim regijama i državama i velikog iskustva oko njihove prilagodbe novim sredinama, akulturacije, asimilacije, segregacije, getoizacije, funkcionalnog uključivanja, socijalnog izdizanja i neuspjelog multikulturalizma, Europa nije shvatila kako su veliki pokreti stanovništva među najvažnijim prostornim procesima. Nije im se pridavala ozbiljnija politička niti znanstvena pozornost, kao uostalom niti cijeloj demografskoj problematici, postavljajući je svjesno u socijalni okvir umjesto u temelj gospodarskog i ukupnog europskog razvoja kao plansku osnovu formiranja radne snage i potencijalne revitalizacije domicilnog stanovništva kroz imigracijski model. Zapravo slobodnih migracija u klasičnom smislu prema Europi i unutar Europe prema njezinim razvijenijim dijelovima nije niti bilo, a slobodna, demokratska i razvijena europska društva i politike potpuno su zanemarila osnovnu zakonitost migriranja prema kojoj je prilagođavanje osnovnim vrijednostima novih sredina jedini ozbiljni put prema etabliranju novih stanovnika s puno različitosti. Ne može se osporiti kako su kroz imigraciju pojedina europska gospodarstva riješila velike probleme u nedostatku radne snage, posebno manje obrazovane i kako je inicijalno jeftina radna snaga omogućila gospodarski rast i novu dobit, ali su zato puno veći teret podnijela domicilna društva kroz puno skuplje socijalno zbrinjavanje imigranata i njihovo sve teže uključivanje u novi način i organizaciju života.

narod, selidba, velika

nije evidentirano