hrvatski

Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava

Mirovinski je sustav možda i najosjetljiviji os svih jer u njemu nisu moguće korekcije baza kao kod npr. zdravstvenog, jer se radi o populaciji koja je svoj život aktivno provela u radnom odnosu (primarno) i koja je svojim izdvajanjima u prošlosti osiguravala sadašnjost svojim prethodnicima, dok njihova budućnost ovisi o generacijama koje dolaze. Naravno, izuzimajući one koji su svoju mirovinsku budućnost osiguravali dodatnim uplaćivanjima u mirovinske stupove i one kojima je budućnost već osigurana radom na bilo koji drugi način. Logika je jednostavna ; povećanje aktivnosti moralo bi biti iznad povećanja ulaska u mirovinsku dob ili bi smanjenje članova aktivnih osiguranika u zdravstvu i ostalih trebalo biti veće od ulaska u mirovinski sustav. Ostalo su modaliteti koji ovise o visini pojedinih parametara izdvajanja za mirovinski sustav ili pak primanja mirovina. Zato je važno razmotriti demografske parametre vezane za tu problematiku, bez ulaženja u druge aspekte i druge pristupe. Stanovništvo kao potencijalni i mogući okvir opterećenosti i funkcioniranja mirovinskog sustava, ali i kao ključni njegov čimbenik

Hrvatska, razvoj, demografija, planiranje, mirovinski sustav

nije evidentirano