Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 992427

»Crkva siromašnih« od pape Ivana XXIII. do pape Franje


Baloban, Stjepan
»Crkva siromašnih« od pape Ivana XXIII. do pape Franje // Bogoslovska smotra, 84 (2014), 3; 479-503 (domaća recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
»Crkva siromašnih« od pape Ivana XXIII. do pape Franje
(»The Church of the Poor« from Pope John XXIIIth to Pope Francis)

Autori
Baloban, Stjepan

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 84 (2014), 3; 479-503

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Radna skupina »Crkva siromašnih« ; CELAM ; teologija oslobođenja ; preferencijalna opcija za siromašne ; Evangelii gaudium
(Study group »The Church of the Poor« ; CELAM ; theology of liberation ; preferential option for the poor ; Evangelii gaudium)

Sažetak
Koncilsku ideju »Crkve siromašnih« iznova je stavio u prvi plan papa Franjo već na početku svojega pontifikata. Budući da je nastanak i značenje sintagme »Crkva siromašnih« u Hrvatskoj prilično nepoznat, autor u članku, s jedne strane, donosi pregled nastanka ideje »Crkve siromašnih« i, s druge strane, njezino (ne)prihvaćanje na Drugome vatikanskom koncilu kao i njezin razvoj u Crkvi Latinske Amerike. Autor se u članku ograničava na ideju »Crkve siromašnih« u različitim njezinim oblicima, ne ulazeći temeljitije u problematiku teologije oslobođenja. Članak je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu pod naslovom Nastanak ideje »Crkve siromašnih«: papa Ivan XXIII. i Drugi vatikanski koncil donose se i analiziraju razlozi nastanka same ideje, uloga pape Ivana XXIII., koji ju uvodi u službeni govor Crkve prije Drugoga vatikanskoga koncila, pokušaj primjene na Koncilu preko radne skupine pod nazivom »Crkva siromašnih«, te se istražuje koliko je sadržaj prisutan u koncilskim dokumentima, premda se sam naziv ne spominje. Drugi dio pod naslovom Pokušaj konkretne primjene ideje »Crkve siromašnih« u Latinskoj Americi: velika očekivanja, poteškoće, razočaranja nastoji, više panoramski, prikazati razvoj ideje »Crkve siromašnih« na Zajedničkim zasjedanjima Crkve Latinske Amerike: Medellin – Kolumbija (1968.), Puebla – Meksiko (1979.), Santo Domingo – Dominikanska Republika (1992.) i Aparecida – Brazil (2007.). Proizlazi da se ideja »Crkve siromašnih« na tim zasjedanjima pojavljuje kao misao vodilja, premda sam naziv nije uvijek u središtu, a rasprave i polemike vode se uglavnom oko drugih pojmova. Treći dio rada pod nazivom Poslijekoncilski pape o događanjima u Crkvi Latinske Amerike ukazuje na određene dokumente i djelovanja papa, Pavla VI., Ivana Pavla II., Benedikta XVI. kao i pape Franje, koji su povezani s izvornom idejom »Crkve siromašnih«, koja se u poslijekoncilskom vremenu razvijala upravo u Crkvi Latinske Amerike. Premda se ideja »Crkve siromašnih« nije uspjela snažnije profilirati na Drugome vatikanskom koncilu i tako imati veći utjecaj na cijelu poslijekoncilsku Katoličku crkvu, Papa Franjo, kao aktivan sudionik zbivanja u Crkvi Latinske Amerike a sada kao rimski biskup, postaje, s jedne strane, autentičnim tumačem zbivanja u Crkvi Latinske Amerike, a s druge strane, četrdeset i osam godina nakon završetka Drugoga vatikanskog koncila, iznova u prvi plan stavlja definiciju Crkve u kojoj su po uzoru na Isusa u središtu života i djelovanja siromašni i na različite načine nevoljama izloženi ljudi kojima se čini nepravda. Sveti papa Ivan Dobri odvažno je pokrenuo obnovu Crkve ukazujući na njezinu bitnu oznaku kao »Crkve siromašnih«. Papa Bergoglio, koji je u kratkom vremenu svojim riječima, gestama i načinom života osvojio srca suvremenog čovjeka, potiče na daljnju preobrazbu Crkve. I jednom i drugom rimskom biskupu na srcu je »Crkva siromašnih«. Upravo u tom segmentu Drugi vatikanski koncil još je uvijek nedovršen proces i povijesni izazov za Kristovu Crkvu u XXI. stoljeću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Stjepan Baloban, (184212)

Časopis indeksira:


  • Scopus