hrvatski

Božji govor čovjeku po Mariji - ekleziološki i antropološki smjer na putu pomirenja u "najkrvavijem stoljeću"

Bog govori čovjeku na razne načine, a čovjek najlakše razumije Božji govor kad je on antropološki uokviren. Stoga je Božji govor po Mariji tijekom čitave kršćanske povijesti jedan od najrazumljivijih pa i u kontekstu zala i zločina 20. stoljeća. Rečeno kategorijama dogmatske konstitucije Drugoga vatikanskog koncila o Crkvi "Lumen gentium", Marija, Isusova Majka, osoba je u kojoj se stalno očituje prisutnost Duha do te mjere da je sam Duh Očev i Sinovljen onaj koji ju daruje vjernicima kao ekleziološku i antropološku paradigmu jer u njoj odjekuju najveće istine i iskustva kršćanske vjere. Podno križa započela je izvanredna povjera svakog čovjeka Majci Kristovoj koja je u povijesti kršćanstva bila prakticirana i izražavana na više načina. Mnogi mariolozi nazivaju 20. stoljeće Marijinim stoljećem jer je tijekom protekloga stoljeća marijanska dimenzija kršćanstva došla do izražaja na poseban način. Naime, današnji čovjek zapadne civilizacije u pustinji suvremenog društva traži prije svega majčinsko i milosrdno Božje lice. A Marijin život je u potpunosti oblikovan prisutnošću utjelovljenog Božjeg milosrđa. Podno križa Marija je svjedočila riječima oproštenja koje je izgovorio Isus. Taj najviši izraz milosrđa prema onima koji su ga razapeli pokazuje nam dokle seže Božje milosrđe, a Marija potvrđuje da ono ne pozna granice i da se proteže na sve ljude, bez iznimke.

Marija, majka, paradigma, milosrđe, preobrazba, pomirenje

nije evidentirano