hrvatski

Tijelovo u hrvatskoj katoličkoj crkveno-pučkoj kulturnoj baštini

Tijelovo (Svetkovina presvetog Tijela i Krvi Kristove) uz Božić, Uskrs, Veliku Gospu i Svi svete najveći je katolički blagdan. U radu se daje osvrt na povijest slavljenja Tijelova i čudesa koja su se dogodila po zagovoru Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Međutim svetkovina Tijelova nije pobudila znanstveni interes kod etnologa, antropologa i filologa. Zbog iznimno nedostatne literature o Tijelovu u hrvatskoj katoličkoj crkveno-pučkoj baštini u radu se navodi se i interpretira pedesetak suvremenih terenskih zapisa koji su nastajali prethodnih dvadesetak godina u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Štovanje Svetkovine Presvetoga Tijela i Krvi Kristove u hrvatskoj katoličkoj kulturnoj baštini ogleda se u mnogim crkvama, kapelama, naseljima, župama posvećenim Presvetom Tijelu i Krvi Kristovoj, pobožnostima, molitvama, zavjetima, postu, procesijama, hodočašćima, kićenju kuća, procesijama, pučkim veseljima. Socijalnu i estetsku funkciju imaju običaji kićenja kuća, uređivanja mjesta kroz koja prolazi procesija kao i vješanje ručnih radova po prozorima, balkonima i terasama kako bi to sudionici u procesiji vidjeli. Uz Tijelovo hrvatski puk veže običaje koji imaju apotropejsku i panspermijsku funkciju te vrši određene divinacije. Ti običaji drevnoga su pretkršćanskoga postanja ali su ih Hrvati kristijanizirali.

procesija ; molitva ; blagoslov ; cvijeće ; običaji ; pučka veselja.

nije evidentirano