Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 992018

Hrvatskoglagoljska baština predstavljena u Rimu


Badurina Stipčević, Vesna
Hrvatskoglagoljska baština predstavljena u Rimu // Kvarnerski vez, 4 (2019), 22-22 (podatak o recenziji nije dostupan, osvrt, stručni)


Naslov
Hrvatskoglagoljska baština predstavljena u Rimu
(The Croatian Heritage in Rome)

Autori
Badurina Stipčević, Vesna

Izvornik
Kvarnerski vez (1331-4327) 4 (2019); 22-22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
Hrvatskoglagoljska baština, rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenim jeziku i na glagoljici
(Croatian Glagolitic heritage, Roman liturgy in the Croatian Slavonic language and the Glagolitic script)

Sažetak
Za vrijeme pohoda hrvatskih biskupa na pragove apostola u Rimu je 13. studenoga 2018. godine održan međunarodni simpozij i izložba pod naslovom Bogu na svom jeziku: rimska liturgija na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i na glagoljici. Svečane su manifestacije održane pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Staroslavenskoga instituta u Zagrebu. Simpozij su u Papinskom orijentalnom institutu pozdravnim govorima otvorili o. Željko Paša, kao predstavnik rektora instituta, o. Jordi-Augusti Piqué Collado, vicerektor Papinskog liturgijskog instituta, Neven Pelicarić, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici i Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskoga instituta, a uvodno slovo održao je član Ambrozijanske akademije u Milanu i profesor na sveučilištu u Udinama Giorgio Ziffer. Na skupu su pred velikim auditorijem sudjelovali hrvatski i inozemni znanstvenici, a radni jezici simpozija bili su talijanski i engleski. Izlaganje članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivanke Petrović istaknulo je originalnost hrvatske srednjovjekovne književnosti koja se temelji i na ćirilometodskoj tradiciji crkvenoslavenskoga jezika i glagoljskoga pisma, ali ujedno i na zapadnim srednjovjekovnim književnim izvorima. Profesor Slavističkog instituta bečkoga sveučilišta Johannes Reinhart naglasio je upravo zapadnu europsku sastavnicu hrvatskoga književnoga srednjovjekovlja i istaknuo specifičnost kontinuiteta latinske tradicije koja je u Hrvatskoj potvrđena od antike do srednjega vijeka. Na veliku filološku i književnopovijesnu vrijednost hrvatskoglagoljske pismenosti za istraživanje i vrednovanje drugih slavenskih literatura upozorio je Giorgio Ziffer. O hrvatskoglagoljskim biblijskim tekstovima, njihovu porijeklu i prijevodima te o kritičkim i faksimilnim izdanjima hrvatskoglagoljskih biblijskih knjiga izlagala je Vesna Badurina Stipčević, znanstvenica sa Staroslavenskoga instituta. Kristijan Kuhar s istoga instituta istaknuo je u svom referatu tradiciju latinske liturgije na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, koja ukazuje na bogatstvo i raznolikost kulturnoga nasljeđa rimskoga obreda. Odmah nakon skupa, u Muzeju Bazilike svete Marije Velike otvorena je izložba koju su pripremili znanstvenici Staroslavenskoga instituta, Ivan Botica, Kristijan Kuhar i Sandra Požar. Otvorenje izložbe uveličala je muzikologinja i pjevačica Katarina Livaljanić izvedbom glagoljskih napjeva. Izloženi su i opisani reprezentativni knjižni primjeri hrvatskoglagoljske baštine, među kojima su faksimilna izdanja Akademijina brevijara (kraj 14. st.) i Misala Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404), fototipsko izdanje Drugog novljanskog brevijara (1495), pretisci prvotiska Misala po zakonu Rimskoga dvora (1483), prvotiska Brevijara po zakonu Rimskoga dvora (1491) i Misala hruackoga Šimuna Kožičića Benje (1531) te izvornici dva brevijara i četiri misala tiskanih između 1631. i 1927. godine. Povod za skup i izložbu bilo je svečano obilježavanje 1150. godišnjice dolaska sv. Konstantina Ćirila i Metoda u Rim te papina blagoslova slavenske misije i slavenskih liturgijskih knjiga. Tome u spomen otkrivena je u Bazilici svete Marije Velike 17. studenoga 2018., u prisutnosti visokih crkvenih dostojanstvenika i javnih dužnosnika, ploča na hrvatskom jeziku i glagoljici te na talijanskom jeziku sljedećega sadržaja: „U ovoj papinskoj bazilici 868. godine papa Hadrijan II. odobrio je glagoljske liturgijske knjige koje su sveti Ćiril i Metod sa svojim učenicima donijeli u Rim. U Rimu su za naše svećenike glagoljaše tiskani misli i brevijari na glagoljici sve do XX. stoljeća. Zahvalan hrvatski narod.“ Rimski glagoljski skup i izložba uspješno su utvrdili da je glagoljska liturgijska i književna baština ne samo vrijedna hrvatska nego i europska kulturna baština. A štovanje glagoljske liturgijske tradicije sve do naših dana svečano se pokazalo i onda kada su predstavnici Staroslavenskoga instituta Svetom Ocu prigodom Opće audijencije 14. studenog 2018. poklonili glagoljsku liturgijsku knjigu, Drugi beramski brevijar.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Stipčević, (126364)