hrvatski

Debakl novih tehnika za promjenu gena

Prije desetak godina znanstvenici su počeli rabiti poseban molekulski sklop za manipulaciju genima, odnosno za izmjenu i popravak genskih informacija zapisanih u DNK-u. Radi se o CRISPR (»krisper«) tehnologiji, koja je otkrivena u svijetu bakterija i uspješno prenesena u laboratorijske uvjete. Za razliku od konvencionalnih metoda promjena gena, poput rekombinantne DNK metode kojom se proizvodi genetički modificiran (GM) kukuruz, novi CRISPR alati mnogo su precizniji i jednostavniji. Paketići s »krisperom« mogu se kupiti u običnoj kemijskoj trgovini i po želji se mogu mijenjati geni bakterija, miševa i matičnih stanica. No ranije sumnje u nepogrješivost CRISPR i sličnih tehnika nedavno su potvrđene studijama objavljenim u znanstvenom časopisu »Science«, u kojima se pokazuje da uporaba baznih editora izaziva niz neželjenih mutacija po čitavom genomu živih organizama (miševa i riže). Osim ciljanih promjena na genima, moderne tehnike uzrokuju mnoge neciljne mutacije ili, drugim riječima, bez obzira na precizno navođenje, zlatni metak promašuje metu (Science, 28. 2. 2019.). Znanstvenici su razotkrili slabost i nesigurnost uporabe modernoga genetičkoga inženjeringa te utišali buku oko razvikanih »krispera« i baznih editora.

CRISPR, editiranje gena, rekombinantna DNK, GMO

nije evidentirano