hrvatski

Doprinos franjevaca hrvatskoj kalendarskoj tradiciji

Rad kronološki prati i analizira nastanak brojnih i u puku raširenih kalendara, te pučkog štiva koje su priređivali i redovnici, posebice franjevci s ciljem prosvjećivanja i njegovanja hrvatskog duha na različite načine. Posebno se u tom smislu ističu značajni prosvjetiteljski kalendari iz 18. i 19. stoljeća. Nastali su na tradiciji rukopisnih kalendara iz srednjeg vijeka i prvih tiskanih kalendarskih tekstova koji su se koristili kao dodatak vjerskim djelima (Lekcionar Bernadina Splićanina, Pisctole i evanghielya Ivana Bandulavića, Nauk krstjanski za narod slovinski, Matije Divkovića, Svitlost karstianska i slast duovnaIvana Ančića). Analiza pokazuje da franjevački pučki kalendari Pavića, Lanosovića, Tomikovića i Maljevca(Kapucina) koncepcijom slijede uzor starijih tiskanih pučkih kalendara na hrvatskom jeziku, koji nastaju krajem 17. i početkom 18. stoljeća. U radu je detaljno izložena i po prvi puta cjelovito prikazana raznorodna kalendarska građa, analizirana izvornost tekstova, predlošci prema kojima su pisani i ukupan značaj franjevačkih pučkih kalendara. Posebno je s prirodoznanstvenog aspekta analiziran u njima tiskani sadržaji, te rastumačene astronomske značajke kalendara. U kontekstu rada na kalendarima, vrednovan je doprinos Emerika Pavića, Marijana Lanosovića, Aleksandra Tomikovića i Jurja Maljevca, te uloga njihovih kalendara u razvoju hrvatske kalendarske tradicije.

hrvatska kalendarska tradicija, , franjevci, prosvjetiteljstvo, astronomija, astrologija

nije evidentirano