hrvatski

Erozija obala - svjetski problem i hrvatska iskustva

Obalna zona je jedan od najdinamičnijih i najsloženijih prostora na Zemlji, gdje se pod utjecajem međudjelovanja kopna, mora i zraka bez prestanka događaju najrazličitije morfološke promjene. One se u najvećoj mjeri očituju kao erozija i akumulacija materijala duž obale. Erozija obala je opći naziv za povlačenje ili snižavanje obalnog prostora uslijed prirodnih procesa. Ti procesi uključuju djelovanje valova, vjetra, leda, duž-obalnih struja i promjene morske razine na geološki različite podloge, pa je i rezultat razvoja obala stoga različit. Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća ovi procesi su često bili ubrzani ljudskim djelovanjem. Erozija obala je, dakle, prirodan i neizbježan proces, koji je postao problem u onom trenutku kada je započelo intenzivnije naseljavanje i razvoj obalnog prostora. Danas u obalnom prostoru živi oko 60% svjetskog stanovništva, dvostruko više nego prije 20 godina, s procjenom daljnjeg rasta u budućnosti. Jednim od najvećih svjetskih problema vezanim za eroziju obala danas smatra se porast razine mora, izazvan u značajnoj mjeri globalnim zagrijavanjem kao posljedicom ljudskog djelovanja na klimu. Porast razine mora pomiče zonu erozivnog djelovanja mora prema kopnu, dok se utjecaj klimatskih promjena očituje u sve intenzivnijim i češćim olujnim događajima. Na koji će način i u kojoj mjeri porast razine mora promijeniti pojedine dijelove obala, ovisi prvenstveno o njihovim geološkim i geomorfološkim karakteristikama, kao i o daljnjem utjecaju čovjeka. Svjetske obale su u najvećoj mjeri (oko 80% duljine) visoke i stjenovite, s klifovima kao dominantnim geomorfološkim oblikom, dok ih je na Sredozemlju stjenovito oko 50%. Usprkos ovim brojkama obalni procesi na stjenovitim obalama još uvijek nisu dovoljno istraženi, naročito u Sredozemlju i Jadranskom moru. S druge strane, obale koje privlače najveću pažnju su one na kojima se nalaze žala. One su uglavnom niske i time najugroženije: prema ekstremnim procjenama na svijetu se erodira 95% žala, dok druge procjene spominju 70%. U okvirima Sredozemlja, a radi svog dominantnog karbonatnog sastava, hrvatska obala je relativno otporna obala. Ipak, u posljednjih nekoliko desetljeća, a naročito tijekom zadnjih nekoliko godina sve češći su slučajevi erozije obale, u najvećoj mjeri radi utjecaja čovjeka. U okviru predavanja će kroz tri primjera biti prikazana i diskutirana erozija žala i klifova na hrvatskoj obali.

karbonatne stijene, erozija, fliš, obalna zona

nije evidentirano