hrvatski

Tragom iseljenika iz grada kotora u Mlecima (15. – 18. stoljeće)

U uvodnome dijelu teksta ukratko se ukazuje na cilj rada, kao i na historiografske prinose proučavanju kotorsko-mletačkih veza. Središnji dio rada temeljen je na višedesetljenom proučavanju izvornoga arhivskog gradiva iz mletačkih arhiva i knjižnica te – argumentirano i na osnovu brojnih konkretnih primjera – teži posvjedočiti o prevažnoj ulozi Kotorana u povijesti hrvatske useljeničke zajednice u Mlecima. Na osnovi raščlambe dokumenata, a za ovu su prigodu istraživanja odabrani vrlo rječiti i primjerima zorni mletački bilježnički spisi (oporuke) rekonstruirao se tijek kotorskih iseljavanja u Mletke koji je svoj najsnažniji intenzitet postigao od druge polovice 15. do kraja 16. stoljeća. Izvori kazuju da su se Kotorani u Mlecima pretežito bavili pomorstvom i obrtima, a mjesto njihova stanovanja bio je predjel Castello – stoljećima vodeća zona okupljanja iseljenika iz svih hrvatskih krajeva. Pri razmatranju svakodnevnoga života iseljenika (obitelj, rodbina, prijateljske veze i poznanstva) naglašena je učestala komunikacija između Kotorana i hrvatskog iseljeništva. U radu je posebna pozornost iskazana povezanosti Kotorana s domovinom, a ti su izvori ujedno i dragocjen izvor za poznavanje kulturne prošlosti hrvatskoga juga. Istaknuto mjesto u istraživanju obuhvaća osvrt na hrvatsku bratovštinu sv. Jurja i Tripuna u Mlecima, jer su njezini osnivači i najdjelatniji članovi bili upravo Kotorani. Sveukupno se zaključuje da bez uvida u kotorsku, a u širem smislu i bokeljsku iseljeničku skupinu u Mlecima u cjelini, nije moguće pratiti niti adekvatno valorizirati ulogu Hrvata u gradu koji je tijekom vremena dugoga trajanja bio prijestolnica za pretežit dio istočnojadranske obale.

Kotor, Mletačka Republika, migracije, kasni srednji vijek, rani novi vijek

nije evidentirano