hrvatski

Prevencija kirurških infekcija

Kirurške infekcije čine gotovo jednu trećinu svih bolničkih infekcija. Predstavljaju velik javnozdravstveni problem i financijsko opterećenje za zdravstveni sustav. Povezane su pojavom teških komplikacija koje uključuju boravak pacijenata u jedinicama za intenzivno liječenje, ponovne operativne zahvate, dulji boravak u bolnici, produljen oporavak pacijenta, estetske i funkcionalne defekte te višu stopu mortaliteta. Značajan utjecaj na pojavu komplikacija imaju sami uzročnici kirurških infekcija. To su sojevi bakterija često rezistentni na širok spektar i standardne doze antibiotika koje stoga vrlo teško tretirati. Da bi se infekcija smatrala kirurškom infekcijom mora se pojaviti unutar 30 dana od operativnog zahvata ili unutar jedne godine od operacije ako je ugrađen implantat uz tipične znakove i simptome upalnog zbivanja ili mora biti potvrđena laboratorijskim ili drugim dijagnostičkim metodama. Prevencija kirurških infekcija obuhvaća niz mjera vezanih (direkno i indirektno) uz pripremu pacijenta, medicinskog osoblja i okoliša za izvođenje operativnog zahvata i oporavak pacijenta. Preoperativne preventivne mjere zahtijevaju tuširanje pacijenta antiseptikom noć ili jutro prije zahvata, davanje adekvatne antibiotske profilakse u vrijeme i u dozi koja je određena ovisno o vrsti operativnog zahvata i očekivanim uzročnicima infekcije te eventualno odstranjivanje dlaka s operativnog polja i dekolonizaciju nositelja S. aureusa. Intraoperativne mjere veoma su složene i ovise o ustroju medicinske ustanove u kojoj se operativni zahvat poduzima. Obuhvaćaju sterilizaciju instrumenata i druge medicinske opreme, ulazak osoblja u operacijski trakt, odijevanje osoblja u sterilnu odjeću, kirurško pranje ruku, posebne uvjete u operacijskoj dvorani koji uključuju ventilaciju, pravilnu upotrebu sterilnih rukavica, pranje operacijskog polja, adekvatnu oksigenaciju pacijenta, prevenciju hipotermije, održavanje euglikemije te pravilno zatvaranje rane. Koncentracija lijeka mora biti unutar terapijskih vrijednosti tokom cijelog operativnog zahvata i par sati nakon zatvaranja kirurškog reza i završetka operacije. Nakon operacije potrebno je prekinuti antibiotsku profilaksu unutar vremena zadanog važećim smjernicama, održavati normoglikemiju, pregledavati i njegovati ranu. Pacijent otpušten iz bolnice mora dolaziti nadležnom kirurgu i obiteljskom liječniku na redovite kontrole.

kirurške infekcije, prevencija, preventivne mjere, antibiotska profilaksa

nije evidentirano