hrvatski

Kognitivna obrada ekspozitornoga teksta u drugome ili stranome jeziku

Cjelovito razumijevanje teksta na drugome ili stranome jeziku (J2) teško je postići, jer ovisi o faktorima koji se dugo razvijaju kao što su jezično i sadržajno znanje ili kognitivna zrelost. To se posebice odnosi na razumijevanje ekspozitornoga teksta sveučilišne razine čija je kognitivna obrada zahtjevnija zbog slabije razvijenih uzlaznih procesa u J2 i većeg kognitivnog opterećenja zbog složenosti teme. Moguće je da razumijevanju takvoga teksta u J2 pomažu strategije organizacije teksta koje se možda mogu povezati s jačanjem izvršne fukcije i dubljom semantičkom obradom. Kvazi- eksperimentalnim nacrtom istraživanja ispitao se silazni učinak strategije uspostavljanja makrostrukture traženjem retoričkih odnosa (SMRO) na razumijevanje i sažimanje teksta u J2 uz izradu strukturiranih bilješki. Analiziralo se (a) metakognitivnu samoprocjenu o strategijama čitanja i percepciju osobne kompetentnosti u prepričavanju teksta, (b) kvalitetu bilješki o tekstu, (c) retoričke odnose u bilješkama, (d) sadržajnu i (e) tekstnu kvalitetu sažetaka (u kojoj su se primijenile i metode obrade prirodnoga jezika -NLP za analizu računalnih značajki i retoričke strukture) te (f) odgovore na pitanja o tekstu. Nakon intervencije, rezultati pokazuju više nadgledanja i regulacije razumijevanja i snažan učinak SMRO na konstrukciju značenja u E skupini. Bilješke te skupine relevantnije su i jasnije, sadrže više točnih retoričkih odnosa, pridruženih ideja i potpunih diskursnih segmenata, a E sažetci su potpuniji, relevantniji i koherentniji. Nema učinka SMRO u percepciji prepričavanja teksta, kao ni u točnosti detalja sažetka, potpunosti bilješki i odgovorima na pitanja, a u lokalnoj točnosti bilješki i broju netočnih retoričkih odnosa učinak je negativan. Tekst E sažetaka nakon intervencije kohezivniji je i organiziraniji, a računalna analiza pokazuje manje preklapajućih višerječnih sljedova s izvornikom i referentnim sažecima, više kohezivnih značajki (Coh-Metrix) te veću sličnost s retoričkom strukturom referentnih sažetaka (PDTB). SMRO je najznačajniji pozitivan prediktor razumijevanja i tekstne kvalitete sažetaka povrh jezičnih varijabli, metakognicije i sadržajnoga znanja što potvrđuje silazni kompenzacijski učinak na kognitivnu obradu.

kognitivna obrada, razumijevanje, ekspozitoran tekst, strategija čitanja, retorički odnosi, silazni učinak, sažetci/bilješke, Coh-Metrix, struktura diskursa, metode obrade prirodnog jezika (NLP)

nije evidentirano