hrvatski

Utjecaj doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo

Dinamika hrvatskog stanovništva u povijesti je bila pod utjecajem mnogih nepovoljnih čimbenika koji su pridonosili znatno sporijem razvoju hrvatskog nacionalnog prostora. Posljedica je izostanak “razvoja u prostoru” jer se nisu razvili brojni manji gradovi koji bi bili privlačni stanovništvu iz okolice. Rezultat toga je demografsko pražnjenje koje se posebno uočava kad se analiza provodi na razini županija, što za posljedicu ima alarmantne razmjere osnovnih demografskih pokazatelja. Demografske konzekvence takvih kretanja, koje se ogledaju u smanjenom fertilitetu i dodatnom pogoršanju dobno-spolne strukture, već su istraživane u domaćoj literaturi i domaći demografi od kasnih 60-ih godina 20. stoljeća upozoravaju na nepovoljne demografske efekte. Od ekonomskih posljedica u istraživanjima je veći naglasak stavljen na neodrživost mirovinskog sustava u budućnosti. Premda promjene u dobnoj strukturi nagovješćuju smanjenje radnog kontingenta koje bi se u budućnosti manifestiralo u nedostatku radne snage, ono se u pojedinim djelatnostima već sada osjeća. Usprkos tome, o ograničavajućem učinku takvih demografskih kretanja (pretežito proizašlih iz iseljavanja) na gospodarski rast rijetko se govori. Međutim, razmatranje ekonomskih posljedica iseljavanja mora uzeti u obzir i utjecaj doznaka iz inozemstva čiju razinu HNB procjenjuje na oko 3 – 4 % BDP-a, iako je u stvarnosti njihov udio, zbog problema u obuhvatu, možda i veći. Premda su u ekonomskoj teoriji već definirani kanali preko kojih se priljev doznaka može pozitivno odraziti na ekonomsku aktivnost, njihov učinak u Hrvatskoj nije znanstveno valoriziran. Svakako je najjednostavniji kanal preko domaće potražnje, a naročito osobne potrošnje. Ako se on pokaže kao dominantan, vjerojatno je utjecaj doznaka iseljenika na gospodarski rast ograničen. Međutim, doznake nisu jedini način na koji hrvatsko iseljeništvo može pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, ali Hrvatska mora sama kreirati politike i stimulativan institucionalni okvir kojim će poticati poduzetniji sloj “iseljene Hrvatske” na ulaganja kojima će se potaknuti gospodarski rast.

demografski problemi, doznake iseljenika, ekonomski rast, regresijska analiza

nije evidentirano