hrvatski

Životne navike i okolišni čimbenici rizika kod oboljelih od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa

Cilj istraživanja: Utvrditi sociodemografska obilježja, značajke obiteljske i osobne anamneze, antropometrijske mjere, vrstu liječenja, fenotip i aktivnost upalnih bolesti crijeva (UBC) kod ispitanika te procijeniti utjecaj različitih životnih navika i okolišnih čimbenika rizika na aktivnost Crohnove bolesti (CB) i ulceroznoga kolitisa (UK) neovisno o primijenjenoj terapiji. Nacrt studije: Presječna studija s elementima ekološkog istraživanja provedena u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 312 ispitanika s područja istočne Hrvatske, od kojih je 114 (36, 60 %) ispitanika s CB-om i 198 (63, 40 %) ispitanika s UK-om, prosječne dobi 49, 90±15, 00 godina, 52, 88 % muškaraca i 47, 12 % žena. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, te je analizirana zdravstvena ispravnost 65 uzoraka vode za piće s područja istraživanja. Rezultati: U pogledu demografskih obilježja zabilježena je značajna razlika u starosnoj dobi (p=0, 013) i bračnom statusu ispitanika (p=0, 037) u odnosu na vrstu bolesti. Značajna razlika (p=0, 009) zabilježena je u dobi ispitanika prilikom postavljanja dijagnoze, te značajna razlika između CB-a i UK-a u odnosu na prisutnost drugih bolesti (p=0, 037). Analizom fenotipa prema Montrealskoj klasifikaciji najzastupljeniji tip UK-a bio je E2, dok je kod oboljelih od CB-a prevladavao fenotip A2L2B1. Najčešće primijenjena terapija bili su aminosalicilati značajno više za liječenje UK-a (p<0, 001). Zabilježena je značajna razlika u konzumaciji mesa prije i poslije postavljanja dijagnoze UBC-a (p<0, 001). Izloženost kroničnom egzogenom stresu za vrijeme Domovinskog rata značajno je utjecala na vrstu UBC-a (p<0, 001). Inaktivna bolest zabilježena je kod 66, 00 % ispitanika s CB-om i kod 60, 00 % ispitanika s UK-om. U pogledu aktivnosti UBC-a zabilježene su značajne razlike u odnosu na vrstu terapije (p=0, 016) i provođenje svakodnevne tjelesne aktivnosti (p<0, 001). Bez terapije je bilo 24, 04 % ispitanika od kojih je 6, 09 % ispitanika s CB-om i 17, 95 % ispitanika s UK-om. Svakodnevna tjelesna aktivnost značajno je utjecala na aktivnost CB-a (p<0, 001) i aktivnost UK-a (p=0, 004) kod ispitanika bez terapije. Značajna razlika u aktivnosti CB-a zabilježena je kod ispitanika koji su bez terapije, a bili su izloženi egzogenom kroničnom stresu za vrijeme Domovinskog rata (p=0, 041). Zaključak: Istraživanje je potvrdilo značajan utjecaj životnih navika i okolišnih čimbenika na aktivnost CB-a i UK-a, gledajući svaku bolest zasebno, neovisno o primijenjenoj terapiji pri čemu je posebno značajan doprinos u razjašnjavanju utjecaja svakodnevne tjelesne aktivnosti na tijek promatranih UBC-a. Ovo istraživanje predstavlja temelj za ustrojavanje populacijskog registra oboljelih od UBC-a na području istočne Hrvatske.

Crohnova bolest ; Hrvatska ; okolišni čimbenici rizika ; ulcerozni kolitis ; upalne bolesti crijeva ; životne navike

nije evidentirano