Uzgoj ratarskih kultura na onečišćenje voda Biđ- bosutskog polja (CROSBI ID 673734)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Petošić, Dragutin ; Bubalo Kovačić, Marina ; Filipović, Vilim ; Knežević, Dario ; Mustać, Ivan
hrvatski
Uzgoj ratarskih kultura na onečišćenje voda Biđ- bosutskog polja
Poljoprivreda sudjeluje u onečišćenju okoliša, a kako prevladava emisija sa širokoga prostora – poljoprivrednoga zemljišta – iz tla uobičajeno se svrstava u difuzne izvore onečišćenja. Panonska poljoprivredna regija ima razvijenu poljoprivredu, a njen istočni dio – Istočno panonska podregija – Istočna Slavonija i Zapadni Srijem tradicionalno je žitnica Hrvatske, čije su najveće bogatstvo plodna tla i (čiste) vode. Međutim, intenzifikacija uzgoja bilja i stoke, primjena agrokemikalija i napuštanje plodoreda, između ostalih, za posljedicu je imala onečišćenja vode u vodotocima i pitke podzemne vode. Istraživanja onečišćenja voda iz poljoprivrede prikazana u ovom radu imala su cilj utvrditi stanje voda i intenzitet onečišćenja uzrokovanoga gnojidbom dušikom i fosforom kao za ratarske kulture najvažnijim hranjivima. Provedena su u Biđ- bosutskom polju u petogodišnjem razdoblju 2009. – 2013. godine. Prema dobivenim rezultatima utvrđeno je da je površinska voda u vodotocima Biđ i Istočna Berava bila u znatnoj mjeri opterećena povećanim sadržajem spojeva amonijskoga dušika (NH4/N) i fosfora i uz aktualni sustav gospodarenja izložena ozbiljnom riziku od eutrofikacije. Srednje vrijednosti koncentracije ukupnoga dušika i fosfora u lizimetrijskoj vodi povremeno su prelazile maksimalno dopuštene koncentracije (MDK), od 11, 3 mg N/l, odnosno 0, 3 mg P/l. Valja također naglasiti da je podzemna voda u solumu poljoprivrednih tala, prema utvrđenim vrijednostima i kriterijima koji su propisani Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine, br. 77/98. i 137/08.), odgovarala III. kategoriji ekološke kakvoće. Rezultati višegodišnjih istraživanja na području Biđ- bosutskog polja pokazuju da sustav uzgoja oraničnih usjeva – plodored, s visokom zastupljenosti okopavina, količina, vrijeme i način gnojidbe predstavlja opasnost ozbiljnog onečišćenja vodnog blaga ovog područja dušikom.
poljoprivreda, voda, onečišćenje, dušik, fosfor, teški metali
nije evidentirano
engleski
Impact of crop cultivation on the water pollution in the Biđ-bosut field
Poljoprivreda sudjeluje u onečišćenju okoliša, a kako prevladava emisija sa širokoga prostora – poljoprivrednoga zemljišta – iz tla uobičajeno se svrstava u difuzne izvore onečišćenja. Panonska poljoprivredna regija ima razvijenu poljoprivredu, a njen istočni dio – Istočno panonska podregija – Istočna Slavonija i Zapadni Srijem tradicionalno je žitnica Hrvatske, čije su najveće bogatstvo plodna tla i (čiste) vode. Međutim, intenzifikacija uzgoja bilja i stoke, primjena agrokemikalija i napuštanje plodoreda, između ostalih, za posljedicu je imala onečišćenja vode u vodotocima i pitke podzemne vode. Istraživanja onečišćenja voda iz poljoprivrede prikazana u ovom radu imala su cilj utvrditi stanje voda i intenzitet onečišćenja uzrokovanoga gnojidbom dušikom i fosforom kao za ratarske kulture najvažnijim hranjivima. Provedena su u Biđ- bosutskom polju u petogodišnjem razdoblju 2009. – 2013. godine. Prema dobivenim rezultatima utvrđeno je da je površinska voda u vodotocima Biđ i Istočna Berava bila u znatnoj mjeri opterećena povećanim sadržajem spojeva amonijskoga dušika (NH4/N) i fosfora i uz aktualni sustav gospodarenja izložena ozbiljnom riziku od eutrofikacije. Srednje vrijednosti koncentracije ukupnoga dušika i fosfora u lizimetrijskoj vodi povremeno su prelazile maksimalno dopuštene koncentracije (MDK), od 11, 3 mg N/l, odnosno 0, 3 mg P/l. Valja također naglasiti da je podzemna voda u solumu poljoprivrednih tala, prema utvrđenim vrijednostima i kriterijima koji su propisani Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine, br. 77/98. i 137/08.), odgovarala III. kategoriji ekološke kakvoće. Rezultati višegodišnjih istraživanja na području Biđ- bosutskog polja pokazuju da sustav uzgoja oraničnih usjeva – plodored, s visokom zastupljenosti okopavina, količina, vrijeme i način gnojidbe predstavlja opasnost ozbiljnog onečišćenja vodnog blaga ovog područja dušikom.
agriculture, water, pollution, nitrogen, phosphorus, heavy metals
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
147-170.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Matić, Slavko ; Bilić, Anica
Vinkovci: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
978-953-347-234-8
1330-0733
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096