hrvatski

Naški u europskim saločama

Općepoznata tvrdnja "Jezik je ozakonjena strategija za ovladavanje situacijama", (K. Burke, 1957.), primijenjena je u jezičnim formama iz djela dubrovačkih autora od 15.do19.stoljeća. Prvu europsku antologiju poslovica piše Dubrovčanin Benedikt Kotruljević, gotovo pola stoljeća prije Erazma Rotterdamskoga. Iako je rukopis završen 1458.g., tiskan je u Veneciji, tek 1573.g. Francusko izdanje izašlo je 1582.g., a drugo talijansko 1602.g. Europska kulturna javnost upoznaje način izražavanja jednoga naroda i njegovoga jezika koji nije bio široko poznat. Značenje pojedinih jezičnih formi određuje socio- kulturni kontekst u kojemu se poruka prenosi. Razmjenjivanjem istovjetnih poruka i razumijevanjem na multikulturnoj razini, komuniciranje istaknutih Dubrovčana u saločama Venecije, Padove, Rima, Bologne, Ankone, Napulja, Londona, Pariza i drugih europskih središta, dokazuje kako je dubrovačka/hrvatska kultura bila, ne samo sastavnim dijelom, već i na samome vrhu, tadašnje europske društvene i kulturne scene. Namjera je ovoga izlaganja upozoriti na aktualnosti i prepoznatljivost nekih davno zabilježenih jezičnih formi naškoga/dubrovačkoga govora. Putem upitnika dobili smo podatke o njihovoj poznatosti/nepoznatosti kod današnjih govornika suvremenoga hrvatskog jezika. Anketa je obavljena sa studentma Sveučilišta u Dubrovniku.

dubrovački govor ; istaknuti Dubrovčani, ; europska kulturna javnost ; multikulturalnost

Izlaganje je nastalo na temelju članka "Interkulturno komuniciranje europskih dijalekata", koji je objavljen u časopisu Medianali 2018. godine u izdanju Sveučilišta u Dubrovniku.