hrvatski

Neka obilježja učeničke procjene kvalitete nastave osnovnog obrazovanja i povezanost s njihovim ciljnim orijentacijama u učenju

Cilj istraživanja je bio ispitati spolne razlike u učeničkoj procjeni kvalitete predmetne nastave (ISCED razina 2) te povezanost s njihovim ciljnim orijentacijama u učenju. Istraživanje je provedeno s učenicima sedmih i osmih razreda (N=393) osnovnih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu. Pored demografskih obilježja učenika, podaci su prikupljeni Upitnikom učeničke percepcije kvalitete nastave (SPOCQ) i Upitnikom ciljnih orijentacija u učenju (CSRL). Rezultati su pokazali da učenici prosječnom procjenjuju kvalitetu nastave u svim njenim dimenzijama, odnosno u zadovoljstvu njome, izazovnošću aktivnosti, mogućnosti izbora, smislenošću i postizanjem samodjelotvornosti. Učenici procjenjuju da su iznadprosječno usmjereni na učenje, ali i na izvedbu te izbjegavanje truda u pogledu ciljnih orijentacija u učenju. Rezultati ukazuju da ne postoje razlike u učeničkoj procjeni kvalitete nastave s obzirom na spol. S druge strane, djevojčice su usmjerenije na učenje, dok nema razlike u usmjerenosti na izvedbu i izbjegavanje truda. U pogledu povezanosti, pokazalo se da oni učenici koji su usmjereni na učenje pozitivnije procjenjuju sve dimenzije kvalitete nastave, ali oni koji su usmjereni na izbjegavanje truda nisu zadovoljni njome. Učenici usmjereni na izvedbu u nastavi selektivno biraju nastavne aktivnosti te su i samodjelotvorniji. Zaključno gledano, spol nije determinata razlika procjene kvalitete nastave, ali je značajan za razlike u ciljnim orijentacijama. Nastavu će kvalitetnijom smatrati oni učenici koji su usmjereni na učenje, dok oni koji su usmjereni na izvedbu i izbjegavanje truda su indiferentni u procjeni prema njoj. Implikacije rezultata su objašnjene u radu.

ciljne orijentacije u učenju, kvaliteta nastave, učenici, osnovna škola

nije evidentirano