hrvatski

Osnivački mitovi u novim etnodemokracijama: slučaj Hrvatske

U ovom članku analiziramo stvaranje osnivačkih mitova u novim državama, nastalim nakon nacionalnih revolucija koje su u post- jugoslavenskom prostoru nastupile zbog kraja Hladnog rata (1989.). Konkretno, fokusiramo se na Hrvatsku, koja svoj osnivački mit gradi na interpretaciji tzv. Domovinskog rata (1991- 1995). U članku se objašnjavaju razlozi zbog kojih je upravo interpretacija tog rata postala centralni dio službenog narativa, a time i novog političkog identiteta Hrvatske. Potom se prezentiraju glavni elementi tog narativa, te se razmatra način na koji je on pretvoren u mit. U završnom dijelu rada se identificiraju izazovi tome mitu, naročito kad se radi o transgeneracijskoj tranziciji. U članku se kritički analizira proces redefiniranja nacije u društvima i okolnostima koje nisu liberalne nego su određene nedavnim ratom. Kao ni u slučaju socijalističke Jugoslavije, koja je također svoj identitet gradila na interpretaciji prethodnih ratova, dugotrajna stabilnost ne može se ni u suvremenoj Hrvatskoj postići nametanjem monopolističke i hegemonijske interpretacije, nego liberalizacijom i pluralizacijom po svim pitanjima, pa i u pitanju interpretacije prošlosti.

Hrvatska ; Domovinski rat ; osnivački mit ; tranzicija ; nacionalni identitet

nije evidentirano