hrvatski

Cirkadijalni ritam i infarkt miokarda

Cirkadijalni sat kontrolira cijeli niz fizioloških procesa, a njegovi poremećaji mogu dovesti do brojnih patofizioloških promjena. Središnji cirkadijalni sat smješten je u suprahijazmatskoj jezgri u hipotalamusu i reguliran je brojim genima cirkadijalnog ritma. Varijacije tih gena povezane su s pretilošću, poremećajima spavanja, metaboličkim i raznim psihičkim poremećajima te kardiovaskularnim događajima, poput infarkta miokarda, moždanog udara i vaskularne smrti. Mnogi kardiovaskularni procesi pokazuju jasne dnevne varijacije ovisne o cirkadijalnom ritmu (tlak, otkucaji srca), a cirkadijalni obrazac pojavnost karakterističan je za kardiovaskularne bolesti. Kronotip i dnevna pospanost, elementi cirkadijalnog ritma, važni su čimbenici rizika u procijeni nastanaka kardiovaskularnih bolesti, odnosno infarkta. Rad donosi pregled o najnovijim spoznajama utjecaja cirkadijalnog ritma, gena cirkadijalnog ritma i fenotipskih elemenata cirkadijalnog ritma, tj. kronotipa i dnevne pospanosti, na nastanak infarkta miokarda. U doba personalizirane medicine, znanje o cirkadijalnom ritmu pojedine osobe može biti važno za njezino liječenje, a može se uključiti i u dijagnostičke procese.

cirkadijalni ritam ; dnevna pospanost ; infarkt miokarda ; kronotip

nije evidentirano