hrvatski

Problem socijalne konstrukcije vizualnog polja u teoriji A. C. Dantoa

Cilj je rada pokazati ulogu društvenoga utjecaja na nastanak i tumačenje umjetničkih djela unutar Dantoove teorije umjetnosti. Razvoj umjetnosti u avangardi i neoavangardi pokazao je da se umjetnost nalazi u razdoblju u kojoj je gotovo svaki predmet moguće tumačiti kao umjetničko djelo ukoliko je nastalo, protumačeno ili izloženo u kontekstu koji to dozvoljava. Ekstenzija definicije na kontekstualne elemente omogućila je ispitivanje društvenoga utjecaja na nastanak i tumačenje umjetničkih djela unutar analizirane teorije. Istraživanje je uključilo analizu relevantnih tekstova o tradicionalnim i suvremenim definicijama umjetnosti u odnosu spram Dantoove definicije, moguće protuprimjere i opravdanja Dantoove pozicije. Pokazano je, također, da je uvođenjem kontekstualnog objašnjenja Dantoova teorija umjetnosti već sama po sebi sadržavala društvenu ulogu i da je kao takva konzistentna s kasnijim istraživanjima vizualnosti kao ne samo prirodne zadanosti. Međutim, ona se morala dodatno analizirati s obzirom na konstruktivističke primjedbe da produkcija i tumačenje vizualnih umjetničkih djela utječu i na promjene naše vizualne percepcije te da vizualne informacije u sebi uvijek nose političku i ideološku moć. Stoga je istraživanje prošireno analizom Dantoovog dualističkog objašnjenja vizualnosti koje se tumači i kao naturalističko, ali koje ujedno pokazuje potrebu i mogućnost uključenja odbačenih konvencionalističkih stajališta da bi njegova teorija umjetnosti zadržala konzistentnost s obzirom na vlastiti ekstenzijski karakter. Zaključno, Dantoova se teorija umjetnosti zbog ustanovljenog društvenog karaktera analizirala i u kontekstu uvrštavanja u institucijske teorije. Analizom njegove i dvjema inačicama Dickiejeve teorije pokazano je da je Danto s pravom odbacio tumačenje vlastite teorije kao institucijske u slučaju Dickiejeve prve inačice. Međutim, zaključeno je da je druga inačica, koju Danto sam nikada nije komentirao, konzistentna s Dantoovom teorijom umjetnosti te da predstavlja potrebno proširenje Dantoove pozicije kako bi se u potpunosti objasnili društveni elementi koji utječu na produkciju i tumačenje umjetničkih djela. Svime je navedenim kao rezultat rada pokazan društveni karakter Dantoove teorije umjetnosti te potreba njezine nadopune konvencionalističkim objašnjenjima u problemu vizualne percepcije i društvenom kreiranju značenja te u objašnjenju uloge društvenih skupina i institucija pri klasifikaciji umjetničkih djela.

Danto, definicija umjetnosti, Dickie, konvencionalizam, institucionalizam, Carroll, vizualna percepcija, vizualna umjetnost

nije evidentirano