Milo Cipra: Peti gudački kvartet (CROSBI ID 63301)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Siriščević, Mirjana
hrvatski
Milo Cipra: Peti gudački kvartet
U muzikološkoj literaturi Ciprin se skladateljski opus najčešće dijeli u tri skupine kompozicija. Peti gudački kvartet pripada posljednjoj koja započinje skladbom Sunčev put nastalom 1959. godine. U ovom razdoblju Cipra prihvaća sredstva i glazbeni izraz europske avangarde ; ne napuštajući, međutim, tradicijske elemente, on reducira opseg avangardnih utjecaja i prilagođava ga osobnim sklonostima. Komorni koncept prisutan je u njegovu opusu od samog početka, čak i u skladbama koje nisu pisane za komorne sastave. Cipra je napisao pet gudačkih kvarteta, a između četvrtog i petog proteklo je više od trideset godina. Možda mu je trebalo toliko dugo da se odvaži napustiti klasičnu formu, te da primijeni i u ovom području nove suvremene strukturne koncepte. Kvartet sadrži osam sekcija, označenih slovima od A do H ; podnaslov bi mu, prema autoru, mogao biti "Sve o A B C D". Semantika slova strukturno je ishodište djela ; osim u formalnom pogledu, također i u području melodike, koja je u cijelosti dobivena variranjem osnovnog niza tonova. Slova ujedno označavaju i četiri notne vrijednosti - moguće ih je tražiti na mikroritamskoj razini u postupnom diminuirajućem nizu običnih i iracionalnih notnih vrijednosti ili pak u superponiranju ritmova različite baze, ali isto tako i na makroritamskoj razini u proporcijama pojedinih sekcija. Tako simbolika zahvaća i formalnu i vremensku komponentu koja je u ovoj skladbi iznimno bogata i raznolika.
melodika, ritam, harmonija, forma, simbolika slova
nije evidentirano
engleski
Milo Cipra: The Fifth String Quartet
nije evidentirano
melody, rhytm, harmony, form, symbolies of letters
nije evidentirano
Podaci o prilogu
93-112.
objavljeno
Podaci o knjizi
Generacija 1906.Zbornik radova s muzikološkog simpozija u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula
Gligo, Nikša
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
2008.
978-953-154-847-2