hrvatski

Prethodnice znanosti i vjeri

Diskusije se vode o tome mogu li se pomiriti znanost i vjera. Pritom se često pretpostavlja da suvremena znanost svojim naglim napretkom sve više i sve brže tjera vjeru u škripac. Istraživanjem slijeda prirodnih događanja i njihovim opisivanjem znanstvenim jezikom znanost bi vremenom posve dokinula potrebu vjerovanja, jer bi znanje čovjeku bilo dovoljno da riješi one uvijek prisutne nedoumice kao i one posebne, nagomilane kroz povijest. Tako shvaćena znanost postavlja se kao najveći neprijatelj vjeri: veći od hedonizma, oholosti, sebičnosti ili protjerivanja Boga iz svijeta, motiviranog filozofskim, političkim ili nekim drugim postavkama. Shvaćanje Boga i svijeta te njihova odnosa je pri tome veoma upitno. Ako se uspoređuje znanost i vjera, postavlja se pitanje jesu li to riječi s točno fiksiranim značenjima ili su ta značenje ovisna o uvjetovanostima subjekta koji vjeruje ili ne vjeruje, a bavi se prirodnom znanošću. U referatu se želi pokazati da se vjera i znanost u budućnosti neće približiti ni pomiriti, ako već nisu pomirene u svom izvorištu. Neizričite prethodnice, prisutne u svakom činu ostvarene spoznaje omogućuju pitanja ne samo o sadržaju vjerovanja i znanja nego i o utemeljenju njih samih. Prisutnost tako širokog obzora u čovjeku svjedoči i tema našeg simpozija: žele se usporediti i prosuditi ljudski čini - religiozno vjerovanje i prirodoznanstveno istraživanje. U referatu je riječ upravo o tim uvjetima mogućnosti takvog uspoređivanja.

znanost ; vjera ; prethodnice ; pomirenje ; svijet ; Bog

nije evidentirano