hrvatski

Zdravi gradovi:primjer lokalnog razvoja i organiziranja zajednice

Zdravi grad je dugoročni, međunarodni, razvojni projekt WHO čiji je cilj kompomentu zdravlja uvrstiti u svaku političku odluku donesenu prije svega na lokalnoj razini. Projekt zahvaća zdravlje kao sveukupnost fizičkog, psihičkog, socijalnog i duhovnog, a ne samo kao odstutsvo bolesti i iznemoglosti. Inetrsektorska ili interresorna , interprofesionalna suradnja polazne su točke projekta koji je prpoznao zdravlje kao pitanje čitavog niza različitih stručnjaka, a ne samo kao pitanje zdravstva i zdravstvenih djelatnika. U našim se krajevima projekt provodi od njegovog osnutka na europskoj razini, dakle već četrnaest godina, a u nacionalnu mrežu zdravih gradova uključeno je dvadese i pet gradova. Najistaknutiji član Hrvatske mreže je Grad Rijeka koji je u osiguravanju zdravlja (socijalne, zdravstvene i ine sigurnosti) svojim građanima zaista pružio mnogo. No, neovisno o izvanrednim rezultatima riječkog projekta, o kojima svjedoče i dokumenti međunarodne zajednice i evaluacija Hrvatske mreže zdravih gradova, zamjerke se mogu pronaći kako u modelu organizacije projekta, zanemarivanju osnovnog načela projekta: tj. široke građanske participacije, tako i u nedovoljnoj prepoznatljivosti projekta široj javnosti. Navedene slabije točke projekta moguće je osnažiti korištenjem praktičnih i teorijskih spoznaja vezanih uz organiziranje zajednice, a koje se odnose na poznavanje teorije i prakse akcijskih istraživanja, poznavanje osnovnih modela i koncepata rada u zajednici, rada s javnošću, odnosno tipove i tehnike istog i tome sl.

zdravi gradovi; organiziranje zajednice; lokalni razvoj; građanska participacija; međusobna suradnja zdravlje

nije evidentirano