Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 987061

Sustav osiguranja depozita u funkciji stabilnosti bankovnog poslovanja


Suljić Nikolaj, Stella
Sustav osiguranja depozita u funkciji stabilnosti bankovnog poslovanja 2018., doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Rijeka


Naslov
Sustav osiguranja depozita u funkciji stabilnosti bankovnog poslovanja
(Deposit insurance system in the function of banking stability)

Autori
Suljić Nikolaj, Stella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
22.10

Godina
2018

Stranica
298

Mentor
Olgić Draženović, Bojana

Ključne riječi
Sustav osiguranja depozita, bankovna stabilnost, rizik, volatilnost depozita, kriza, kreditne institucije, dinamička panel analiza, članice EU, države JI Europe
(Deposit insurance system, bank stability, risk, volatility of deposits, crisis, credit institutions, dynamic panel analysis, EU countries, SI Europe)

Sažetak
Sustav osiguranja depozita nastao je prvenstveno zbog zaštite deponenata odnosno zaštite njihovih depozita najčešće do određenog iznosa, u uvjetima propasti banke. U konačnici, djelovanje sustava osiguranja depozita stvara povjerenje deponenata u bankovni sustav čime se sprječava panika deponenata te povlačenje depozita iz banke. Na taj se način štiti bankovni sustav izbjegavanjem sustavne bankovne krize te se omogućava nesmetano održavanje kreditne aktivnosti banaka. Unatoč pozitivnim obilježjima, uz sustav osiguranja depozita ističu se i kontraučinci na bankovnu stabilnosti u smislu većeg preuzimanja rizika od strane banaka, smanjenja tržišne discipline, problema moralnog hazarda, negativne selekcije i problema principala i agenta. Stoga je cilj doktorske disertacije ispitati efekte sustava osiguranja depozita na bankovnu stabilnost u članicama Europske unije i odabranim državama jugoistočne Europe, u razdoblju od 2005. do 2014. godine, koje obuhvaća razdoblje prije krize (od 2005. do 2007.), razdoblje krize (od 2008. do 2012.) i razdoblje nakon krize (od 2013. do 2014.). Pritom se bankovna stabilnost aproksimira mjerama bankovnog rizika (z-score, udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima i rezervacije za gubitke po kreditima u ukupnim kreditima) i volatilnosti depozita (ukupni depoziti i kamatni trošak depozita) te su istraživanjem obuhvaćene sve kreditne institucije (ukupno 1453 kreditne institucije od čega je 809 komercijalnih banaka te 644 ostalih kreditnih institucija) koje su bile dostupne u komercijalnoj bazi podataka Bankscope, Bureau van Dijk, a participirale su unutar sustava osiguranja depozita pojedine države. S obzirom na prirodu podataka tj. zavisnih varijabli, čije kretanje u prošlom razdoblju ima utjecaj na sadašnje i buduće kretanje njihovih vrijednosti, analiza je provedena dinamičkom panel analizom, odnosno GMM Arellano-Bond (AB) procjeniteljem u dva koraka. Rezultati analize dokazuju kako djelovanjem pojedinih obilježja sustava osiguranja depozita, posebno ukoliko se promatra i krizno razdoblje, u konačnici će banke biti stabilnije (ne očekuje se bankrot banaka) zbog djelovanja sustava osiguranja depozita koji sprječava paniku deponenata i povlačenje depozita, dok će zbog moralnog hazarda kojeg sustav osiguranja depozita potiče (odobravanje nesigurnih kreditnih plasmana), udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima rasti. Promatrajući cjelokupno razdoblje istraživanja, potvrđeno je kako ukupni depoziti rastu bez obzira na kamatne stope depozita zbog sigurnosti deponenata koju im pruža sustav osiguranja depozita. U razdoblju financijske krize zbog nastanka panike deponenata došlo je do porasta kamatnih stopa na depozite te negativnog utjecaja na ukupne depozite. Navedeno ukazuje kako je nastankom krize, unatoč zaštiti sustava osiguranja depozita, povećanjem iznosa zaštite u svim promatranim državama u 2008. godini te dodatnim mjerama zaštite provedenih Direktivom 2009/14/EZ u članicama EU, došlo je do smanjenja depozita u bankama. Iako je djelovanje sustava osiguranja depozita, najznačajnije u krizi rezultati ukazuju kako je ukupni rizik (mjeren z-score- om) banaka najveći u vrijeme krize dok je kreditni rizik (mjeren udjelom nenaplativih kredita u ukupnim kreditima) najveći u razdoblju nakon krize. Unatoč navedenom, varijabla koja objedinjavanja obilježje sustava osiguranja depozita i razdoblje krize, ukazuje na veću vrijednost mjere ukupnog rizika tj. z- score-a što predstavlja manji rizik. Analizom je dokazano, kako su banke i ostale kreditne institucije u članicama EU rizičnije od banaka u državama JI Europe iz razloga što su svoje poslovanje temeljile najvećim dijelom na trgovini sekundarnim vrijednosnim papirima te derivatima. U promatranom razdoblju, velike su banke u pojedinim državama eurozone pokazale sklonost preuzimanju bankovnog rizika zbog doktrine „prevelike da bi propale“ stoga je navedenim bankama pružena državna pomoć kako bi se spriječilo prelijevanje krize na ostale sistemski značajne banke. Navedeni zaključci predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja o efektima sustava osiguranja depozita na bankovnu stabilnost posebice s obzirom na bankovnu uniju koja bi od 2024. godine trebala povezati sustave osiguranja depozita na razini europodručja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Stella Suljić Nikolaj, (325275)