hrvatski

Pravno uređenje piae causae u Istri vrijeme Druge austrijske uprave

Piae causae u srednjem i novome vijeku u Istri jedini su stabilan i trajan čimbenik na području socijalne skrbi i zaštite te karitativne djelatnosti. Temeljna poluga za njihovo postizanje stoljećima su bile bratovštine (fraternitates, confraternitates). Čitav sustav koji se oslanjao na bratovštine nestao je s primjenom Napoleonovih dekreta iz 1806. i 1807. godine pa se Druga austrijska uprava u Istri (počevši od 1814. godine) na tome društvenom području susreće sa svojevrsnim vakuumom. Unatoč nekim pokušajima, bratovštinski sustav u Istri nije se obnovio pa se područje socijalne zaštite i skrbi te karitativne djelatnosti, osim tradicionalno – u okvirima crkvenih ustanova i kanonskoga prava, postupno počinje institucionalizirati i na civilnome području. U ovome radu prvotno se razmatraju posljedice ukinuća bratovština u Istri glede pružanja socijalne skrbi i zaštite te ostvarivanja karitativne djelatnosti u Istri početkom Druge austrijske uprave u Istri te mehanizmi kojima se pokušalo ublažiti (amortizirati) takvo stanje i barem dijelom nadoknaditi ostvarivanje tradicionalno nabožnih svrha posredstvom bratovština. U članku posebna se pažnja posvećuje oporuci koparskoga plemića i grofa Francesca Grisonija iz 1841. godine kojom su osnovane dvije nabožne zaklade.

piae causae, bratovštine, oporuke, zaklade, kanonsko pravo, austrijski Opći građanski zakonik, Istra, francuska uprava, Druga austrijska uprava, Francesco Grisoni.

nije evidentirano