hrvatski

Obrazovanje stručnjaka za mentalno zdravlje: znamo li dovoljno o suicidalnosti?

Na temelju podataka Svjetske zdravstvene organizacije, svakih 40 sekundi jedna osoba na svijetu oduzme si život. Broj onih koji pokušaju, ali u tome ne uspiju, dvadest je puta veći. Procjenjuje se da je suicid među tri najčešća uzroka smrti u dobnoj skupini od 15 do 44 godine. Suicidalno ponašanje najčešće se javlja u okviru depresije, ovisnosti o drogama i alkoholu te kod drugih psihičkih bolesti. Jedan od ključnih prediktora suicida je beznađe (Beck, 1989), tj. pogled na suicid kao jedini izlaz iz teške situacije. Negativan pogled na sebe i budućnost, želja da bol i patnja prestanu uz vjerovanje da je smrt poželjnija od života, bitne su karaktertike suicidalnih osoba na kojima se radi u kognitivno-bihevioralnom tretmanu. Edukacija stučnjaka za mentalno zdravlje ključni je društveni korak u prevenciji suicida. Međutim, tema suicidalnosti slabo je pokrivena na studijima pomagačkih zanimanja u Hrvatskoj. Obično se obrađuje u okviru teme o depresiji i uglavnom se bazira na teorijskim informacijama. Glavni je problem nedostatak praktičnih smjernica, a posljedično i vještina za rad s ovom populacijom. Svrha ovog istraživanja jest provjeriti kakvima stručnjaci za mentalno zdravlje procjenjuju svoje znanje i vještine za rad sa suicidalnim osobama, kao i s kakvim se teškoćama najčešće susreću oni stručnjaci koji su imali doticaj s ovom populacijom. U tu je svrhu Upitnikom teškoća pri intervencijama kod suicidalnih ponašanja – verzija za psihologe i liječnike ispitano 230 psihologa i liječnika, polaznika različitih stupnjeva edukacije iz bihevioralno- kognitivnih terapija te akreditiranih bihevioralno-kognitivnih terapeuta iz različitih krajeva Hrvatske. Upitnik se sastoji od tri dijela: 1. profesionalne i sociodemografske karakteristike, 2. kontakt sa suicidalnim ponašanjima u kliničkoj praksi te 3. procjena učestalosti različitih vrsta teškoća kroz 32 čestice. Rezultati ukazuju da velik broj stručnjaka svoja znanja i vještine za rad sa suicidalnim osobama percipira nedovoljnima, a često se ne osjećaju ni kompetentnima identificirati suicidalnog klijenta. U radu će se prikazati teškoće koje stručnjaci najčešće doživljavaju u radu sa suicidalnim osobama, razlike u tim teškoćama s obzirom na radno iskustvo i druge karakteristike, te će se raspraviti o praktičnim implikacijama uvođenja edukacije iz područja suicidologije za stručnjake za mentalno zdravlje.

suicidalnost ; obrazovanje ; stručnjaci

nije evidentirano