hrvatski

Procjena šumske biomase pomoću lidar tehnologije u degradiranim šumama brežuljkastoga i nizinskoga vegetacijskog pojasa u središnjoj Hrvatskoj

Radi praćenja količine vezanog (tzv. priljeva) i emitiranog (tzv. odljeva) ugljika, kao i praćenja promjena, pozitivnih i negativnih, u veličini rezervoara (ponora) ugljika potrebno je razviti brze i jednostavne metode pomoću kojih se u vrlo kratkom mogu sakupiti velike količine podataka na velikom području, potrebnih za obračun ovih parametara. To se može postići implementirajući LIDAR tehnologiju za obračun nadzemne biomase vegetacije na velikim područjima i posljedično obračun vezanog ugljika odnosno ugljičnog dioksida, što u Republici Hrvatskoj predstavlja prvo istraživanje ovakvog tipa. Jedan od ciljeva ovog istraživanja je izraditi model za utvrđivanje nadzemne biomase degradiranih šumskih područja u stadiju šikara (hipoteza 1), što je jedan od glavnih nedostajućih podataka pri određivanju količine vezanog ugljika i promjena u rezervoaru ugljika prilikom izrade Nacionalnog izvješća o stakleničkim plinovima. Također će se utvrditi utjecaj manjih gustoća oblaka točaka na konačni rezultat (hipoteza 2). Korištenje nižih gustoća Lidar oblaka radi dobivanja zadovoljavajućih i dovoljno preciznih podataka je direktno povezano s troškom snimanja koje predstavlja najveću stavku troška u ovakvim projektima. Dio istraživanja je proveden u nizinskom području nadmorske visine priblišno 120 m., a drugi dio istraživanja u brežuljkastom području na nadmorskim visinama od 250 - 550 m. Terenskim prikupljanjem podataka (68 ploha), obradom LIDAR podataka (prosječne gustoće 10, 38 točaka/m2) i na kraju regresijskim analizama izrađeni su regresijski modeli za procjenu biomase degradiranih šumskih područja nizinskog i brdskog vegetacijskog pojasa. Utvrđeno je da je izrađeni model za nizinsko područje koeficijenta determinacije R2=0, 75 dok je za brdsko područje 0, 60. Također je utvrđeno da gustoća oblaka točaka nema utjecaja na prikladnost modela do određenih granica (do 0, 4 točke/m2) čime su obje hipoteze uspješno potvrđene. Primjenom izrađenih modela na cijelo područje, izračunate su vrijednosti šumske nadzemne biomase za cijelo istraživano područje. Isto tako napravljena je usporedba prikladnosti izrađenih modela na osnovu rijeđih oblaka točaka za primjenu na cijelom području.

Šumska biomasa, Lidar, degradirane šume, gustoća oblaka točaka, regresijska analiza

nije evidentirano