hrvatski

Barbara Frankapan i zlatarske narudžbe oko 1500. godine

U članku se proširuje poznavanje zlatarskih narudžbi Barbare Frankapan navikulom i kaležom iz Zavjetne zbirke Majke Božje Trsatske, usporedbom s dosad poznatim relikvijarom iz iste trsatske zbirke i s hreljinskom monstrancom sv. Jurja, i na temelju popisa Barbarina poklada načinjena na Medvedgradu 1505. godine. Također se donose podatci o djelovanju zlatara koji je vjerojatno na plemićkom dvoru Bijela Stijena/Feyerkew u zapadnoj Slavoniji izveo narudžbe Barbare Frankapan. Sukladno crtežu originalnog stanja trsatskog relikvijara iz 1646. godine, proizlazi potvrda o Jesejevu stablu kao ikonografskoj podlozi njegova oblikovanja. Isti crtež ukazuje i na primjenu skupocjenog emajla en ronde bosse koji je rijedak u domaćem zlatarstvu. Barbarine narudžbe uspoređuju se s primjerima iz Riznice zagrebačke katedrale, s Korvinovom monstrancom za samostan u Lepoglavi iz 1495. godine te s relikvijarom theca iz Riznice zagrebačke katedrale izvedenim oko 1500. godine. Analiza upućuje na zaključak da je riječ oblikovanju karakterističnom za mađarski kulturni krug oko 1500. godine.

primijenjena umjetnost, crkvena umjetnost, zlatarstvo, kasni srednji vijek, Barbara Frankapan, Vuk Grgurević Branković, Franjo Berislavić Grabarski, Bijela Stijena u Slavoniji/Feyerkew

nije evidentirano