hrvatski

Potencijalno toksični elementi u profilima tla urbanog područja grada Zagreba

Tla u urbanim područjima izložena su unosu onečišćujućih tvari iz brojnih izvora. Osim antropogenih izvora onečišćenja, na koncentraciju elemenata u tlima utječe i različitost litologije područja, budući da tla nastaju pedogenetskim procesima iz matičnog supstrata, odnosno geološke podloge. U obzir se uzimaju i faktori koji utječu na retenciju i otpuštanje elemenata u tlima, kao što su granulometrija, pH, udjel karbonata i organske tvari. Na području koje administrativno pripada Gradu Zagrebu otvoreni su i morfološki ispitani pedološki profili na lokacijama koje se razlikuju kako litološki tako i po načinu korištenja i održavanja krajolika. Uzorci tala uzeti su iz genetskih horizonata za ispitivanje osnovnih kemijskih i geokemijskih značajki tla, uključujući potencijalno toksične elemente propisane Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja: kadmij, krom, bakar, živa, nikal, olovo i cink. Statistički se analiziraju rasponi koncentracija potencijalno toksičnih elemenata po dubini profila te traže uzroci varijacija i odstupanja koncentracija. Utvrđeno je da tla u Gradu Zagrebu općenito nisu onečišćena elementima, a primjećena obogaćenja elementima u pojedinim profilima povezuju se ili s geogenim porijeklima, u slučaju šire rasprostranjenih i blažih obogaćenja, ili s točkastim antropogenim izvorima u slučaju lokaliziranih izrazito povišenih koncentracija.

potencijalno toksični elementi, matični supstrat, tlo, Zagreb,

nije evidentirano