Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

VINCENZO FORMALEONI I DALMATINSKA TOPONIMIJA U 18. STOLJEĆU (CROSBI ID 63181)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Lasić, Josip ; Zakarija Mirčeta, Margita VINCENZO FORMALEONI I DALMATINSKA TOPONIMIJA U 18. STOLJEĆU // Zbornik radova Petoga hrvatskog slavističkog kongresa / Turk, Marija ; Srdoč Konestra, Ines (ur.) (ur.). Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, 2011. str. 231-240

Podaci o odgovornosti

Lasić, Josip ; Zakarija Mirčeta, Margita

hrvatski

VINCENZO FORMALEONI I DALMATINSKA TOPONIMIJA U 18. STOLJEĆU

Požarevačkim mirom 1718. godine grad Imotski i sjeverozapadni dio Imotskog polja ulaze u sastav Mletačke Republike, a jugoistočni dio polja ostaje dijelom Bosanskog ejaleta i na taj je način umjetnom uspostavom granice područje Imotske krajine podijeljeno na mletačko (46 km²) s jedne i tursko (49 km²) s druge strane polja. Ta podjela već stoljećima znanstveno je, ali i fenomenološki, zanimljiva tema historijskih i geografskih, ali i jezikoslovnih istraživanja hrvatskih i svjetskih istraživača i znanstvenika. Rad talijanskog kulturnog djelatnika Antonia Vincenza Formaleonija (Piacenza, 1742. – Mantova, 1797.) kao i kapitalno djelo Alberta Fortisa Put po Dalmaciji (1774.) iznimno su važna povijesna i jezična građa za jasnije sagledavanje prostora i vremena južnog dijela Dalmacije kroz turbulentno 18. stoljeće. Putopisac, poligraf i tiskar Formaleoni izdao je u Veneciji 1786. godine djelo Topografia veneta, ovvero descrizione dello stato veneto, secondo le piu autentiche relazioni e descrizioni particolari dello Stato marittimo, e di Terra-ferma u kojem je, između ostalih, po prvi puta dao sustavan popis naselja iz sastava mletačke provincije Dalmacije. To iznimno važno djelo za hrvatsku onomastičku znanost podijelio je po dalmatinskim regijama (Dalmazia veneta), a Imotska krajina geografski je određena i kroz toponime opisana u poglavlju Territorio D'Imoski s abecednim popisom gotovo svih naselja iz toga doba. Kako je znameniti Fortisov Put po Dalmaciji izdan svega dvanaest godina ranije, i Formaleonijeva i Fortisova slika dalmatinskog prostora u mnogim se dijelovima isprepliće. Ipak, pristupajući komparativno, Formaleonijev doprinos razvoju hrvatske imenoslovne znanosti nedvojbeno je značajniji upravo zbog dijela Dizionario delle Citta, Castelli, Villaggi, Valli, Laghi e Monti sogetti al Regimento D'Imoski koji je glavna okosnica ovog rada, a, ujedno, i dokaz o živoj djelatnosti na polju toponimije u Dalmaciji pred kraj 18. stoljeća.

Vincenzo Formaleoni, Mletačka Dalmacija, Imotska krajina, toponimija.

nije evidentirano

engleski

VINCENZO FORMALEONI AND TOPONOMY OF DALMATIA IN THE 18th CENTURY

nije evidentirano

Vincenzo Formaleoni, Venetian Dalmatia, Regimento D'Imoski, toponomy.

nije evidentirano

Podaci o prilogu

231-240.

objavljeno

Podaci o knjizi

Zbornik radova Petoga hrvatskog slavističkog kongresa

Turk, Marija ; Srdoč Konestra, Ines (ur.)

Rijeka: Hrvatsko filološko društvo

2011.

978-953-6104-83-3

Povezanost rada

Filologija

Indeksiranost